U svijetu je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda za HIV (UNAIDS) u 2018. 37,9 milijuna ljudi živjelo s HIV-om, od čega 25,7 milijuna (68%) u Afričkoj regiji SZO-a, a 2,5 milijuna u Europskoj regiji SZO-a. U 2018. bilo je 1,7 milijuna novih slučajeva infekcije HIV-om, a 770.000 ljudi umrlo je od posljedica AIDS-a. Podaci za 2018. pokazuju da je broj novih infekcija HIV-om smanjen za 40% u usporedbi s najvećim brojem novooboljelih u 1997., a broj smrti od AIDS-a smanjen je za oko 55% u usporedbi s najvećim brojem umrlih u 2004.
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) i Europskog ureda SZO-a u 2018. je u zemljama članicama Europske unije i Europsko Ekonomske zajednice (EU/EEA) zabilježeno 26.164 novih dijagnoza HIV infekcije, što čini stopu od 5,6 na 100.000 stanovnika. Tijekom posljednjeg desetljeća u zemljama EU/EEA kontinuirano se smanjuje broj novih slučajeva AIDS-a i smrti od AIDS-a. Broj novih infekcija HIV-om u zemljama EU/EEA stabilan je, a posljednjih se godina bilježi smanjenje pojavnosti te je u tom razdoblju broj novih infekcija HIV-om smanjen za 17% u usporedbi s 2009. (Slika 1.)
Dok je u posljednjem desetljeću broj novih infekcija u zemljama EU/EEA smanjen, u zemljama Europske regije SZO-a povećan je za 22%. Najveća stopa novih dijagnoza HIV infekcija je u Istočnoj regiji (44,8 na 100.000 stanovnika), nešto niži u Zapadnoj regiji i EU/EEA (6.0 i 5.6 na 100.000) i najniži u Središnjoj regiji SZO-a (3,3 na 100.000). Kada se uspoređuje broj novih infekcija HIV-om prema spolu, i u zemljama Europske regije SZO-a, kao i u zemljama EU/EEA broj infekcija HIV-om među muškarcima veći je nego među ženama (u Europskoj regiji SZO dva puta veći, a u EU/EEA tri puta veći u muškaraca nego u žena).
Slika 1. Trendovi incidencije i mortaliteta od infekcije HIV-om i AIDS-a (/100.000), EU/EEA, 2009.-2018.
Izvor: ECDC/WHO (2019). HIV/AIDS Surveillance in Europe 2019– 2018 data
Prema podacima Registra za HIV/AIDS, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi infekcije HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2019. godine zabilježeno je ukupno 1748 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 553 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 227 osoba umrlo od posljedica AIDS-a (295 osoba od HIV-a/AIDS-a).
U 2019. godini zabilježeno je 102 novooboljelih od infekcije HIV-om, uključujući 19 novooboljelih od AIDS-a te 12 umrlih od posljedica AIDS-a. Stopa novih dijagnoza infekcije HIV-om u 2019. godini bila je 2,1 na 100.000 stanovnika. U posljednjih pet godina prosječan broj godišnjih novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a/AIDS-a bio je 107 (raspon 102-116), što stopom od 2,2 na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (5,6/100.000 je prosjek za zemlje EU/EEA u 2018. godini).
Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj zadržana je na niskoj razini, s blagim trendom porasta broja novo-dijagnosticiranih osoba do 2015. godine (kada je zabilježen najveći broj novih prijava HIV/AIDS-a – 116), a od 2015. godine bilježimo pad broja osoba s novodijagnosticiranom infekcijom HIV-om. Blagi trend porasta novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om u razdoblju od 2003. do 2015. godine dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću testiranja (u zdravstvenim ustanovama i u zajednici). Broj oboljelih od AIDS-a ima stabilan trend niske pojavnosti, zahvaljujući dostupnosti antiretrovirusne terapije koja, ako je uspješna, omogućuje da osobe koje žive s HIV-om imaju gotovo isto očekivano trajanje života kao i osobe koje ne žive s HIV-om. Broj umrlih od HIV/AIDS-a u porastu je u odnosu na 2016. kada je taj broj iznosio 8, dok je u 2019. 17 osoba umrlo od posljedica HIV-a/AIDS-a. (Slika 2. i 3.).
Slika 2. Broj osoba koje žive s HIV-om, AIDS-om i smrti od posljedica HIV-a/AIDS-a u Hrvatskoj po godinama, razdoblje 1985. – 2019. godina
Slika 3. Broj dijagnoza infekcije HIV-om (uključujući AIDS) u Hrvatskoj po godinama za razdoblje 2010.-2020.
Od ukupnog broja svih slučajeva HIV-a/AIDS-a, 1555 (89%) su muškarci, a 192 (11%) žene. Većina infekcija HIV-om dijagnosticirana je osobama u dobi od 25 do 44 godine.
Za ukupno 1539 zabilježenih slučajeva HIV-a/AIDS-a za koje postoji podatak o putu prijenosa, raspodjela prema vjerojatnom putu prijenosa pokazuje da se velika većina oboljelih zarazila nezaštićenim spolnim odnosom (96%). Najčešći prijavljeni put prijenosa je spolni odnos između muškaraca ili biseksualni kontakt (80% u 2019., kumulativno 90% ), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca. Udio zaraženih putem injektiranja droga je 5%. Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1% od ukupnog broja zabilježenih slučajeva infekcije HIV-om.
Među slučajevima zabilježenima u 2019. godini bilo je 97 muškaraca (95%) i 5 žena (5%). Od 102 slučaja HIV-a/AIDS-a u 2019. godini, u 82 osobe (80%) je vjerojatni put prijenosa bio muški homoseksualni odnos, kod 13 osoba (13%) heteroseksualni odnos, u jednom slučaju (1%) injektiranje droga i šest slučaja (6%) put prijenosa nije bio utvrđen.
Iako se Hrvatska s godišnjom incidencijom infekcije HIV-om od oko 2 na 100.000 stanovnika smatra zemljom s niskom razinom epidemije (engl. low-level epidemic), pojedina istraživanja ukazuju da postoji moguća koncentrirana epidemija u populaciji muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). Dominantni put prijenosa je spolni odnos između muškaraca i u posljednjih nekoliko godina više od 80 % novih infekcija HIV-om dijagnosticirani su MSM. Ostali putevi prijenosa (heteroseksualni, putem injektiranja droga, s majke na dijete) manje su učestali, stabilni i u blagom padu. Blagi porast broja novih slučajeva HIV-a/AIDS-a posljednjih godina može se djelomično objasniti povećanim brojem testiranja nakon uvođenja dobrovoljnog i besplatnog testiranja na HIV, s posljedičnim poboljšanjem otkrivanja novih infekcija. Epidemiološka situacija infekcije HIV-om u Hrvatskoj razmjerno je povoljna, zahvaljujući sustavnoj i stalnoj provedbi mjera prevencije Nacionalnog programa za prevenciju HIV/AIDS-a, uz dostupnost sve uspješnijeg liječenja, koje oboljelima, uz redovito uzimanje antiretrovirusnih lijekova (ART) omogućava sprječavanje nastanka komplikacija povezanih s AIDS-om i jednako očekivano trajanje života kao i osobama koje ne žive s HIV-om. Također, u današnje vrijeme postoje i dokazi da osobe koje redovito uzimaju ART i imaju nemjerljivu količinu virusa u krvi nisu zarazne za spolne partnere, što pridonosi zaustavljanju širenja infekcije HIV-om.
Autor: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., spec. epidemiologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Izvor: HIVhep Godišnjak za zdravstvene djelatnike, Izdanje 2020.
