Svjedoci smo brojnih izazova u ispunjavanju javnozdravstvenih ciljeva i odgovora na ključne teme javnog zdravstva, pogotovo ukoliko govorimo o području HIV/AIDS-a, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih infekcija. Ove epidemije i dan danas predstavljaju značajne javnozdravstvene probleme. Javnost i najnovije strategije jasno podupiru prijelaz iz sustava upravljanja baziranog na programu pružanja usluga ili smanjenja rizika, u modele temeljene na konkretno ostvarenim rezultatima. Stoga svi ključni dionici javnog zdravstva trebaju imati jake poticaje kako bi se osiguralo da su svi planovi koji uključuju brigu o korisnicima javnog zdravstva podržani i u izvan kliničkim okruženjima i u zajednicama. Ciljevi ovih tranzicija i održivosti obuhvaćaju osnaživanje drugih oblika skrbi, kao što su edukacije, savjetovanja, psihosocijalna podrška, smanjenje visoko rizičnih ponašanja, probir i testiranje ranjivih skupina itd. te dokumentiranje mjerljivih ušteda zdravstvenom sustavu.
Organizacije civilnog društva (OCD) važan su dionik zdravstvenog sustava budući da organiziraju i pružaju brojne, često vrlo vrijedne programe i usluge za članove društvene zajednice. One predstavljaju nadogradnju zdravstvenog sustava u onim segmentima koje zdravstveni sustav ne može potpuno zahvatiti, a potrebni su za ostvarenje javnozdravstvenih ciljeva. Osim toga, umrežavanje i razvoj partnerstva među organizacijama civilnog društva i s ključnim zdravstvenim institucijama posebno je važno u urbanim sredinama u kojima je potrebna izgradnja i definicija uloga, kapaciteta, znanja, postignuća i izbjegavanje dupliciranih usluga. Nadalje, organizacije civilnog društva u zajednici često pružaju usluge i podršku marginaliziranim, ugroženim i stigmatiziranim skupinama i pojedincima. Na primjer, OCD u području HIV/AIDS-a, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih bolesti direktno rade i pružaju usluge i podršku svim ciljnim skupinama koje se svrstavaju u osobe pod povećanim rizikom od zaraze. OCD su u zajednici dobro pozicionirane za pružanje takvih usluga jer razumiju svoje lokalne zajednice i povezani su s osobama i grupama zbog kojih djeluju. Povezano s time, u odgovoru na ograničen pristup zdravstvenim uslugama (često zbog straha od stigme, diskriminacije, komplicirane administracije i potrebe za anonimnosti), organizacije u zajednici često obuhvaćaju bitne usluge povezane s primarnom zdravstvenom intervencijom i povezuju svoje korisnike s interdisciplinarnim sustavom skrbi.
Pored pružanja važnih zdravstvenih usluga i programa, OCD u zajednici često igraju i važnu ulogu zagovaranja s ciljem jačanja zdravstvenog sustava u kojem rade. Često su pozvani na suradnju sa zdravstvenim sustavom, ključnim dionicima i donositeljima odluka u razvoju politika, programa i usluga. Takve suradnje pomažu i podupiru sudjelovanje zajednice i javnosti u planiranju i provedbi javnog zdravstva, kao ključnih načela brojnih preporuka, deklaracija i strategija Svjetske zdravstvene organizacije. Na kraju, uspješnim uključivanjem organizacija civilnog društva i javnosti u odlučivanje povećava se vjerojatnost da će provedba politike biti prikladna, prihvatljiva i učinkovita.
Organizacije civilnog društva, u sklopu stručne izobrazbe i implementiranih javnozdravstvenih standarda, imaju primarnu zadaću održavati kontakt sa zajednicom, brinuti se, promovirati i zastupati njihove potrebe, provoditi opće i ciljane javnozdravstvene kampanje, promovirati svjesnost, informiranost, znanje, provoditi edukacije, savjetovanja, probirna testiranja, povezanost sa sustavom skrbi i liječenja te sudjelovati u svim oblicima razvoja i unaprjeđenja zdravstvenog sustava s ciljem prevencije bolesti, zagovaranja prava na liječenje i suzbijanja stigme i diskriminacije. Javnozdravstvene institucije, osim partnerskog odnosa s OCD u provođenju stručnih savjeta, propisa i standarda, glavnu ulogu imaju u osiguranju svih nivoa zdravstvene zaštite i svih dodirnih točaka razvoja modela, standarda i edukacije unutar stručne zajednice. To je sinergija koja donosi rezultate.
Kako bi organizacije civilnog društva uspješno provodile svoje visoko vrijedne programe, u stalnoj su potrazi za partnerstvom s ostalim organizacijama, institucijama, stručnjacima, ali i raznim izvorima financiranja od strane organizacija, fondova i natječaja kojima je stalo do zdravlja korisnika i društva kojem služe. Vizija organizacije civilnog društva i njenog angažmana u području zdravlja je služiti kao most između zdravstvenog sustava, njegovih ciljeva i zajednice te unaprijediti suradnju i rješenja za najhitnije, nedovoljno obuhvaćene i ključne zdravstvene izazove.
Autor: HUHIV
Članak objavljen:
HUHIV Godišnje izvješće za zdravstvene djelatnike
Izdanje 2016.
