Epidemiologija virusnih hepatitisa

Prema podacima registra zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) na temelju prijava zaraznih bolesti u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 120 oboljelih od hepatitisa B (asimptomatskih nositelja virusa i akutno oboljelih od hepatitisa B) i 190 oboljelih od hepatitisa C (asimptomatskih nositelja virusa i akutno oboljelih od hepatitisa C). Tijekom 2020. od hepatitisa B oboljelo je 22 osoba (u 2019.: 96), a od hepatitisa C njih 88 (u 2019.: 216). Veći broj oboljelih je među muškarcima.

Broj novooboljelih od hepatitisa B je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja (od 1999. u šestom razredu osnovne škole, a od 2007. i u novorođenčadi; od 2018. samo u dojenčadi). Provođenje cijepljenja je dobro i dio djece koja su primila sve tri doze je 92-93 %.

U 2020. je bilo značajno manje prijava hepatitisa B i C u odnosu na raniju godinu, što se dijelom može objasniti velikim opsegom poslova uslijed epidemije izazvane novim koronavirusom odnosno bolesti COVID-19.

Prema podacima Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, posljednjih godina godišnje se u prosjeku liječi 430 oboljelih od hepatitisa C (2017.: 342, 2018.: 440, 2019.: 500), s uspješnim pokazateljima i ishodom liječenja. Najnoviji, izravno djelujući antivirusni lijekovi za liječenje hepatitisa C (DAA) u Republici Hrvatskoj su dostupni od 2015.

Prevalencija hepatitisa B i C u općoj populaciji je niska (manje od 1 %). Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % ima protutijela na hepatitis C. Podaci rutinskih testiranja trudnica pokazuju da je prevalencija pokazatelja hepatitsa B (HBsAg) u trudnica u kontinuiranom padu, smanjila se sa 0,5-0,6 % u vrijeme uvođenja obaveznog testiranja 1997. na prosječno oko 0,16 % u posljednjih pet godina. No, prevalencija hepatitisa B i C je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za zarazu. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29 % do 65 %, ovisno o uzorku i vrsti istraživanja.

Kako bi se prikupili dodatni epidemiološki podaci za bolje razumijevanje i izvještavanje epidemiologije hepatitisa B i C u Hrvatskoj, kao što su put prijenosa, podaci o dijagnosticiranju, simptomima, komplikacijama, liječenju i ishodu bolesti, prije dvije godine započelo je pojačano odnosno dodatno praćenje hepatitisa B i C putem internetskog anketnog upitnika kojim se prikupljaju dodatni epidemiološki, klinički i laboratorijski podaci, sukladno preporukama Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Unatoč samo malo više od polovine (60%) ispunjenih dodatnih anketa u 2019., analiza je pokazala da je injektiranje droga najznačajniji put prijenosa za hepatitis C (Slika 1). Među oboljelim od hepatitisa C značajno je više onih s kroničnom bolešću, no ima i dosta velik broj slučajeva za koje se prema kriterijima ne može utvrditi radi li se o akutnoj ili kroničnoj bolesti (Slika 2).

Slika 1. Vjerojatni put prijenosa za oboljele od hepatitisa B i hepatitisa C, podaci iz anketa dodatnog praćenja iz 2019. Izvor: Registar zaraznih bolesti HZJZ-a.
Slika 2. Raspodjela prema stadiju bolesti (akutna ili kronična bolest) za oboljele od hepatitisa B (plavo) i hepatitisa C (crveno), podaci iz anketa dodatnog praćenja iz 2019. Izvor: Registar zaraznih bolesti HZJZ-a.

Pojavnost ostalih virusnih hepatitisa (A, E, D) je mala. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 50 godina i posljednjih se godina bilježi oko pet do petnaest slučajeva godišnje, čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Prije tri godine zabilježena je povećana pojavnost oboljelih od hepatitisa A, kao posljedica većeg broja slučajeva i u europskim državama, odnosno međunarodne epidemije hepatitisa A (2017.: 47, 2018.: 96), a značajan broj oboljelih u toj epidemiji zarazio se spolnim putem. Hepatitis E prijavljuje se sporadično, obično se bilježi u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve (prosječno 4 oboljelih u posljednjih 5 godina). Slučajevi hepatitisa D nisu zabilježeni.

Nacionalni akcijski plan za prevenciju virusnih hepatitisa

Nacionalna strategija za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa može pomoći kao okvir u planiranju, provođenju, praćenju i vrednovanju aktivnosti prevencije ovih bolesti i ima je velik broj država u svijetu. U Hrvatskoj je prije nekoliko godina izrađen nacrt Nacionalnog akcijskog plana za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa, koji je u postupku usvajanja u Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske. Glavni cilj nacionalnog plana je smanjiti teret bolesti na ljude i društvo do 2030. godine, a specifični ciljevi su podizanje svijesti opće i populacije u većem riziku za ove bolesti, praćenje odgovora zdravstvenog sektora uključujući poboljšanje i jačanje kapaciteta epidemiološkog praćenja hepatitisa B i C, te smanjenje novih infekcija i smrtnosti od virusnih hepatitisa. Ovi ciljevi su u skladu s Globalnim ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Globalnom zdravstvenom strategijom o virusnim hepatitisima Svjetske zdravstvene organizacije koji uključuju smanjenje pobola od virusnih hepatitisa za 90 % i smrtnosti za 65 %, te postizanje eliminacije oboljenja i smrti od hepatitisa B i C do 2030. godine.

Izvor: freepik.com

Autorica: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.,
Hrvatski zavod za javno zdravstvo


U partnerstvu sa: