S obzirom da su globalne strategije zdravstvenih sustava (Global health sector strategies, GHSS) za infekciju HIV-om, virusne hepatitise i spolno prenosive bolesti (SPB) za razdoblje 2016.-2021. završile, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2021. godine započela s izradom novih strategija za navedene bolesti za razdoblje između 2021. i rokova Globalnih ciljeva održivog razvoja 2030. (Sustainable Development Goals – SDGs). Prijedlozi novih strategija su predstavljeni na sastancima tijela SZO-a u 2022. godini. Izrađivali su se uz korištenje rezultata praćenja provedbe i evaluacije tri globalne strategije iz prethodnog razdoblja te uz opsežno savjetovanje i razgovore s relevantnim tijelima SZO-a, zemljama članicama, društvenim zajednicama i drugim (su)dionicima, te uz pomoć prikupljenih podataka od širokog kruga dionika putem internetskog anketiranja. Kod izrade se uzimalo u obzir da budu u skladu s brojnim drugim europskim planovima i inicijativama te strategijama Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda o HIV / AIDS-u (UNAIDS) i Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije.
Unatoč značajnom napretku koji je pokazala evaluacija međuciljava za 2020. godinu u nekim područjima prevencije i liječenja infekcije HIV-om, virusnih hepatitisa i SPB, dosta postavljenih ciljeva u smanjenju incidencije te poboljšanju ranog otkrivanja i liječenja navedenih infekcija se još nije postiglo. Stoga je za novo razdoblje bilo potrebno revidirati aktivnosti strategija, postaviti nove ciljeve i pojačati aktivnosti tamo gdje je to najpotrebnije za razdoblje do kraja 2030. godine.
Obilježja novih globalnih strategija
Osnovna obilježja novih strategija su univerzalni pristup zdravstvenoj zaštiti kroz jačanje primarne zdravstvene zaštite i osiguranje integriranog pristupa za preventivne usluge i aktivnosti gdje to ima smisla (primjerice gdje se može zbog istih putova prijenosa i rizika te načina zaštite obuhvatiti zajednički prevencija infekcije HIV-om, virusnih hepatitisa B i C i SPB), te promicanje sinergije i suradnje na svim razinama. Istaknuta je važna uloga organizacija civilnog društva u nadopunjavanju usluga iz sustava zdravstva koje bi za najbolji učinak zdravstveni sustavi trebali podržavati.
S obzirom da infekcija HIV-om, virusni hepatitisi B i C i SPB imaju iste rizike za zarazu i načine zaštite, a osobe pod povećanim rizikom su često u riziku od više od jedne navedene bolesti, nove strategije su sastavljene kao jedistven dokument koji se sastoji od zajedničkog sadržaja za sve tri skupine infekcija i specifičnog sadržaja posebno za svaku skupinu. Također, uključuju međuciljeve za 2025. godinu i izazove provedbe u vrijeme pandemije COVID-19.
Zajednički sadržaj, koji se odnosi na sve tri skupine bolesti su jedinstvena vizija za okončanje pojavnosti novooboljelih od infekcije HIV-om, hepatitisa B i C te spolno prenosivih bolesti, uz načela sveobuhvatne dostupnosti kvalitetne zdravstvene zaštite, jačanja primarne zdravstvene zaštite i zdravstvene usluge usmjerene pacijentu. Ova načela su ujedno prepoznata kao ključni elementi za postizanje globalnih ciljeva održivog razvoja.
Specifični sadržaj odnosi se na specifične aktivnosti i ciljeve usmjerene prema okončanju pojavnosti odnosno smanjenju incidencije svake od navedenih tri skupina bolesti. Za postizanje tih ciljeva postavljen je strateški okvir koji uključuje pet strateških smjernica (Slika 1).
Te strateške smjernice su:
1. Pružiti pacijentu (korisniku) usmjerene usluge koje su kvalitetne i utemeljene na dokazima
Koristiti preporuke i smjernice utemeljene na dokazima, osigurati i stalno unaprjeđivati kvalitetu usluga, osigurati dostupnost usluga svima u potrebi (načelo univerzalnosti), kreirati usluge i aktivnosti ciljano, prema potrebama različitih korisnika.
2. Optimalno koordinirati sustave i sektore te jačati njihovu suradnju za bolji učinak
Organizirati rad razvijajući i jačajući suradnju odnosno sinergiju s različitim sektorima i službama koji su uključeni u provedbu kao što su primarna zdravstvena zaštita, službe upravljanja i donošenja odluka, financiranja, nabave opreme i materijala, ljudskih resursa i slično te poticati sveobuhvatne i multisektorske intervencije koji pružaju podržavajuću okolinu i okvir za odgovor na socijalne i strukturalne odrednice zdravlja.
3. Prikupljati i koristiti podatke za usmjeravanje pri donošenju odluka i kreiranju intervencija
Prikupljati i koristiti relevantne podatke analizirane prema spolu, dobi i drugim ključnim socijalnim varijablama za planiranje i izradu ciljanih aktivnosti, mjera, inovacija, istraživanja i razvoja te stalno pratiti i evaluirati napredak u postizanju ciljeva.
4. Uključiti društvenu zajednicu i civilno društvo i jačati ih
Uključiti društvenu zajednicu i organizacije civilnog društva uključujući osobe u većem riziku za zarazu ili koje su oboljele u planiranje i provedbu aktivnosti, te podržavati njihovo djelovanje u lobiranju, provedbi i predlaganju aktivnosti I strategija kako bi se doprinijelo izrađivanju usluga prema potrebama društvene zajednice i utjecalo na smanjenje stigme i diskriminacije te ostalih socijalnih i strukturalnih barijera za uključivanje u preventivne programe i skrb.
5. Podržavati korištenje inovacija za bolji učinak
U planiranje i provedbu aktivnosti uključiti istraživanja i inovacije odnosno razvoj i primjenu novih tehnologija, modela i praksi u pružanju usluga koji će doprinijeti postizanju ciljeva (facilitirajući čimbenici) i uklanjanju barijera (otežavajućih okolnosti) u provedbi.
Kroz specifičan sadržaj nastoji se ostvariti individualan i specifičan pristup, te definirati specifične prioritete i zahtjeve u prevenciji i liječenju svake od tri skupine bolesti, a sadržajem koji je zajednički svim skupinama bolesti, želi se naglasiti važnost promicanja i korištenja sinergije, mogućnosti integriranog i multidisciplinarnog pristupa i zajedničkog djelovanja različitih sektora uključenih u provedbu, posebice suradnja s primarnom razinom zdravstvene zaštite i društvenom zajednicom. Sinergija i zajedničko djelovanje podrazumijeva integrirani pristup za tri skupine bolesti, povezivanje s prevencijom drugih bolesti, a sve uz osiguranje sveobuhvatne dostupnosti zdravstvene zaštite. Ovaj zajednički pristup poboljšava učinkovitost u postizanju ciljeva.
Zajednički sadržaj za sve skupine bolesti u strategiji naglašava i važnost tri olakšavajuća čimbenika za postizanje napretka i pozitivan učinak na provedbu mjera: jednakost u zdravstvu i poštivanje ljudskih prava, osiguranje kontinuiranog financiranja te dobro i funkcionalno vodstvo i suradnju.
U veljači 2022. je na zajedničkom online sastanku predstavljen prijedlog nova tri akcijska plana za prevencjiu infekcije HIV-om, virusnih hepatitisa i SPB predstavnicima europskih zemalja koji provode i donose odluke o preventivnih programima u ovom području, predstavnicima mreže organizacija civilnog društva i drugim partnerima SZO-a Europske regije. Na sastanku su prezentirani zajednički pokazatelji i prioritetne aktivnosti za države članice i SZO te partnerske organizacije, kao i specifični pokazatelji i prioritetne aktivnosti za svaku pojednu skupinu bolesti. Pokazatelji za svaku od tri skupine bolesti grupirani su u tri kategorije:
– pokazatelji učinka
– pokazatelji obuhvata
– pokazatelji podržavajuće okoline
Pokazatelji podržavajuće okoline uključuju postotak zemalja koje imaju usvojen nacionalni plan za okončanje ili smanjenje pojavnosti infekcije HIV-om, virusnih hepatitisa i SPB, izrađene nacionalne smjernice i protokole za dijagnostiku i liječenje oboljelih te funkcionalne sustave epidemiološkog praćenja zaraznih bolesti kako bi se moglo pratiti teret bolesti i evaluacija preventivnih programa i mjera.
Podsjetimo, prethodne tri globalne strategije za zdravstveni sustav za infekciju HIV-om, virusne hepatitise i SPB bile su za razdoblje 2016.-2021. Te strategije su također imale zajednički sadržaj temeljen na pristupu korisniku usmjerenim uslugama i okvir univerzalnog pristupa zdravstvenim uslugama (ciljane intervencije i omogućavanje da svi ljudi imaju jednake mogućnosti u prevenciji, dijagnostici i iječenju) koji se vodio s pet zajedničkih strateških smjernica, a to su: korištenje informacija (podataka) za ciljane intervencije, kreiranje intervencija koje su učinkovite, osiguranje jednakosti u dostupnosti zdravstvenim uslugama, osiguranje kontinuiranog financiranje za održivost i razvoj i korištenje inovativnih pristupa i aktivnosti kako bi se ubrzalo postizanje ciljeva.
SZO donosi globalne strategije i planove kako bi države članice potaknula na izradu nacionalnih strategija i akcijskih planova i pružila im smjernice za njihovu izradu. Postojanje nacionalnih strategija i planova pruža okvir i putokaz za ciljano planiranje i provedbu aktivnosti te njihovo praćenje i evaluaciju. Time se ubrzava i poboljšava provedba potrebnih aktivnosti u cilju smanjenja pojavnosti i smrtnosti i postizanja globalnih ciljeva.
Stanje u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se mjere sprečavanja i suzbijanja HIV-a/AIDS-a, virusnih hepatitisa B i C te SPB-a provode prema Programu mjera zdravstvene zaštite, a za neke bolesti imamo i nacionalne programe.
Tako imamo Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a za razdoblje 2017.-2021., koji ima dugu treadiciju, od 80-tih godina 20. stoljeća kada je donešen prvi nacionalni program. Nacionali program revidira se svakih oko pet godina. Akcijski plan za prevenciju virusnih hepatitisa izrađen je 2019. godine i započelo se s postupkom usvajanja, koji do sada još nije završen.
Autorica: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo
