Za infekciju Humanim papiloma virusom (HPV), koji je vrlo česta spolno prenosiva infekcija, posebice među mladima, nema specifičnog lijeka, no na sreću, velika većina prođe bez posljedica i bez liječenja. No dio zaraženih osoba razvije kroničnu infekciju HPV-om, koja može prijeći u određene premaligne i maligne bolesti. Zaštita od ove infekcije uz odgovorno spolno ponašanje i redovite liječničke preglede i liječenje simptomatskih infekcija i ranih premalignih promjena, uključuje i cijepljenje protiv HPV-a.
Cijepljenje protiv HPV-a i zaštita zdravlja
Cjepivo protiv HPV-a, pruža zaštitu od infekcije i premalignih i malignih promjena koje uzrokuju tipovi virusa protiv kojih je cjepivo usmjereno. Od malignih bolesti koje se povezuju s infekcijom visokorizičnim tipovima HPV-a najčešći je rak vrata maternice, no ova infekcija se povezuje s još nekoliko vrsta genitalnih i negenitalnih malignih bolesti od kojih neke pogađaju oba spola (karcinom anusa i neki karcinomi glave i vrata). Također, cjepivo protiv HPV-a pruža zaštitu i od spolnih bradavica (kondiloma) koje nemaju potencijal preći u maligna bolest, ali dugotrajno se liječe i mogu time narušiti kvalitetu života i mentalno zdravlje oboljele osobe.
Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj
Cjepivo protiv HPV-a registrirano je u Hrvatskoj 2007. godine. Prva cjepiva koja su bila dostupna su četverovalentno (6,11,16,18) i dvovalentno cjepivo (16,18), a u današnje vrijeme se koristi devetvalentno cjepivo (6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58). Od školske godine 2015./2016. cijepljenje protiv HPV-a besplatno je dostupno kao preporučeno i dobrovoljno na nacionalnoj razini svim učenicima i učenicama u 1. razredu srednje škole, odnosno od šk. godine 2017./2018. na dalje svim učenicima i učenicama završnog razreda osnovne škole (13-14 godina) kroz program imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva. Do tada, cijepljenje protiv HPV-a bilo je preporučeno i dostupno uz plaćanje (za djevojke koje nisu seksualno aktivne odnosno za djevojke u dobi od 15 do 18 godina), a besplatno lokalno u pojedinim dijelovima zemlje. Besplatno cijepljenje su organizirale pojedine županije i gradovi, ovisno o mogućnostima za financiranje, za djecu školske dobi, najčešće za učenike 7. razreda osnovne škole, (najviše doza je primijenjeno u Gradu Zagrebu). Od početka se, zbog smanjenih odaziva na cijepljenje i posljedične raspoloživosti cjepiva, paralelno, uz primarno cijepljenje djevojaka i mladića u 8. razredima osnovne škole, organiziralo i besplatno cijepljenje za djevojke i mladiće nakon završnog razreda osnovne škole do uključivo 25 godina starosti, kao dodatno cijepljenje za one koji se nisu ranije cijepili. U Hrvatskoj se djevojke i mladići do 25 godine starosti mogu cijepiti kod nadležnog liječnika školske i adolescentne medicine ako su u obrazovnom sustavu (učenici i studenti), ili oni koji ne pohađaju školu ili fakultet u epidemiološkim službama u županijskim zavodima za javno zdravstvo (ŽZJZ) i Hrvatskom zavodu za javnom zdravstvu (HZJZ).
Odazivi na cijepljenje – kontinuiran blagi rast udjela cijepljenih
Odazivi na cijepljenje su niski, ali s trendom kontinuiranog blagog rasta stopa cijepljenih osoba. Primjerice, odazivi u 2016. (učenici 1. razreda srednje škole), kada je cjepivo po prvi puta bilo dostupno besplatno za djevojke i mladiće određene dobi na nacionalnoj razini, su bili vrlo niski – oko pet posto, nešto viši u školskoj godini 2017./2018. (učenici osmih razreda osnovne škole) – oko 12 %, a u šk. godini 2019./2020. među učenicima 1. razreda srednje škole cijepljeno je 38% djevojčica i 24% dječaka. I prema broju utrošenih doza cjepiva protiv HPV-a vidimo trend porasta u posljednje tri godine – broj utrošenih doza među učenicima završnog razreda osnovne škole je porastao sa 7500 u šk. godini 2017./2018. na gotovo 26800 u šk. godini 2020./2021. I broj primljenih doza među srednjoškolcima pokazuje trend porasta – u šk. godini 2017./2018. je bio oko 3500, a u šk. godini 2020/2021 oko 4400. U šk. godini 2019/2020 bilo je 6700 utrošenih doza među srednjoškolcima i 3700 među studentima. Generalno, djevojke se približno dva do tri puta češće cijepe. Također, odazivi na cijepljenje se uvelike razlikuju od županije do županije. U nekim županijama su udjeli cijepljenih učenika manji od 10%, dok u nekim županijama se oni penju i do 60-70%. Puno niži odazivi su u priobalnim županijama (uz izuzetak Istre i Primorja), a viši u kontinentalnim županijama, najviši u sjevernoj Hrvatskoj.
Iako je u Hrvatskoj vidljiv trend povećanja odaziva na cijepljenje posljednjih godina, ipak su udjeli cijepljenih osoba puno manje nego u pojedinim zemljama Europe i svijeta koje se navode kao uspješni primjeri provedbe cijepljenja protiv HPV-a gdje se postotci cijepljenih kreću i do 80 ili 90%. To su primjerice Australija, Velika Britanija, Škotska, Portugal, Španjolska, Danska. Slovenija ima udio cijepljenih protiv HPV-a oko 50%.
Rezultati nacionalnog presječnog biobihevioralnog istraživanja o seksualnom i reproduktivnom zdravlju među mladima u dobi 18-25 godina koje je u 2021./2022.godini provodio Filozofski fakultet u suradnji s partnerima (HZJZ, ŽZJZ „Dr. Andrija Štampar i Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar) uz financiranje Hrvatske zaklada za znanost (SERZAM 2020) su pokazali niske udjele cijepljenih protiv HPV-a i visoke udjele neodlučnosti po pitanju cijepljenja protiv HPV-a (samo 12.5% muškaraca i 26% žena je izjavilo da je cijepljeno protiv HPV-a, a među necijepljenima oko polovina muškaraca i žena je izjavio da se nemaju namjeru cijepiti protiv HPV-a. Muškarci i oni koji nisu znali da je HPV glavni uzročnik raka vrata maternice su imali veću šansu za neodlučnost za cijepljenje. Stoga, u obuhvatima cijepljenja protiv HPV-a ima dosta prostora za poboljšanja.
Odazivi i obuhvati cijepljenjem protiv HPV-a – možemo li bolje?
Jedan od načina za poboljšanje odaziva na cijepljenje je organiziranje novih pristupa u mogućnostima cijepljenja. Primjerice, u travnju 2022. organizirano je cijepljenje protiv HPV-a bez naručivanja (punkt za cijepljenje protiv COVID-19 Hrvatskog zavod za javno zdravstvo i Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ (ŠNZ) u suradnji s udrugom HUHIV i inicijativom studenata zdravstvenog usmjerenja „Zdravo Sveučilište“ ) te uz naručivanje (Centar za zdravlje mladih Grada Zagreba u suradnji udrugom studenata medicine croMSIC), za što su mladi pokazali razmjerno velik interes. Samo na jednoj lokaciji, na punktu u HZJZ-a i ŠNZ-a tijekom četiri tjedna cijepljeno je više od 300 mladih protiv HPV-a, većinom studenata i mladih do 25 godina.
Zatim, jako je važno pojačati edukaciju i informiranje roditelja, ali i učenika i mladih. Posebno bi trebalo pojačati edukativna poredavanja i informiranje u pojedinim županijama gdje su odazivi najmanji. Također, potrebno je nastaviti i pojačati provedbu zdravstvenog odgoja u području spolnog i reproduktivnog zdravlja te projekata edukacije, posebice vršnjačke edukacije za učenike viših razreda osnovne škole i svih razreda srednje škole te studenata u suradnji s udrugama i školama. U edukaciji i promociji cijepljenja mogu pomoći i interaktivni, mladima zanimljivi edukativni materijali koji ih potiču na aktivno sudjelovanje, primjerice digitalni sadržaji poput mobilnih aplikacija, videa, kvizova znanja i drugih ineteraktivnih sadržaja. Kod planiranja edukacije potrebno ju je prilagoditi sudionicima (primjerena i usmjerena prema populacijama koje pokazuju oklijevanje za cijepljenje i osmišljenja prema mogućim pitanjima koja ih zanimaju). Prema dosadašnjim istraživanjima znanja i stavova roditelja o cjepivu i cijepljenju protiv HPV (Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba, HZJZ) najčešći razlozi za smanjen odaziv na cijepljenje je bio sumnja u pouzdanost cjepiva, preispitivanje njegove učinkovitosti, povezivanje cijepljenja s rizičnim spolnim ponašanjem (oni koji su mislili da su u riziku samo osobe koje imaju više spolnih partnera ili koji su mislili da je su češće odbijali cijepljenje). Čest razlog za nezainteresiranost za cijepljenje protiv HPV-a je nedovoljna informiranost o infekciji HPV-om i cijepljenju protiv HPV-a.
Određene osobe su u povećanom riziku od oboljevanja od HPV-a i njima stručna društva preporučuju cijepljenje i nakon 25. godine života. To su primjerice osobe oboljele od HIV infekcije, muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, osobe s određenim bolestima i stanjima poput osoba kojima je transplantiran bubreg.
I na kraju, ne treba zaboraviti da iako vrlo učinkovito, sigurno i jednostavno, cjepivo protiv HPV-a je samo jedna karika u lancu zaštite od infekcije HPV-om i njenih posljedica – ono ne pruža sto postotnu zaštitu i paket prevencije treba upotpuniti edukacijom, znanjem i vještinama za odgovorno spolno ponašanje i redovitim liječnički pregledima.
Autorica: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. spec. epidemiologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
