Hepatitis B je upalna bolest jetre uzrokovana virusom hepatitisa B (HBV), a može biti akutna ili kronična. Akutni oblik bolesti u većini slučajeva je samoizlječiv te se češće javlja (u 95% slučajeva), dok je kronični oblik bolesti, znatno rjeđi. Ovo pravilo ne vrijedi za dojenačku dob, gdje su podaci obrnuti (95% novorođenčadi razvit će kroničnu infekciju, ako je dobije u toj dobi). Iako je Hrvatska zemlja s niskom pojavnošću hepatitisa B, u današnje doba kada na raspolaganju imamo dobre načine prevencije bolesti, ova bolest se treba sprječavati, s obzirom da kronični oblik hepatitisa B ako se ne liječi može uzrokovati ozbiljne komplikacije poput ciroze ili raka jetre.
Najbolji način prevencije hepatitisa B je cijepljenje. Većina zemalja u svijetu i Europi uvela je cjepivo protiv hepatitisa B u programe cijepljenja, pa tako i Hrvatska. Djelatnici u zdravstvu, cijepili su se protiv hepatitisa B već 80-ih godina 20. stoljeća, jer se cijepljenje preporuča i provodi kod osoba koje su profesionalno izložene većem riziku zaražavanja. Za sve ostale građane cijepljenje protiv hepatitisa B u Hrvatskoj je uvedeno u Program obaveznog cijepljenja 1999. godine za djecu u 6. razredu osnovne škole, sa 12 godina, a 2007. godine počelo se cijepiti novorođenčad u rodilištu. Sada se više ne provodi cijepljenje djece od 12 godina, jer su sve generacije koje su trebale biti cijepljenje u toj dobi to cjepivo primile, pa se sada provodi samo cijepljenje djece u dojenačkoj dobi. Osobe koje nisu cijepljene u djetinjstvu u okviru programa cijepljenja, a koje spadaju u specifične kategorije pod većim rizikom za zarazu HBV-om preporuča se cijepiti na temelju preporuka navedenih u Pravilniku za provođenje imunizacije (primjerice zdravstveni djelatnici, spolni partneri osoba oboljelih od hepatitisa B, bolesnici na dijalizi itd.).
Cijepljenje se provodi s tri doze. Druga doza daje se mjesec dana nakon prve, a treća šest mjeseci nakon prve doze. Cjepivo pruža dugotrajnu, najčešće cjeloživotnu zaštitu. Nakon primljene sve tri doze cjepiva ovakva zaštita se smatra doživotnom za osobe sa zdravim imunološkim sustavom, te kasnija docjepljivanja nisu potrebna.
Kao i svaki drugi lijek, i cjepivo protiv hepatitisa B može imati nuspojave. Najčešće nuspojave su lokalne reakcije na mjestu primjene poput prolazne bolnosti, crvenila i otvrdnuća, što su tipične lokalne nuspojave koje se javljaju i kod drugih cjepiva. Ostale nuspojave koje su zabilježene javljaju se vrlo rijetko (u manje od jedan na 10 000 slučajeva cijepljenja).
Serološkim testiranjem krvi nakon cijepljenja mogu se detektirati protutijela protiv površinskog antigena virusa hepatitisa B (anti-HBsAg), koja predstavljaju zaštitu protiv hepatitisa B. Razina tih protutijela koja se smatra dovoljnom za učinkovitu zaštitu je viša od 10 IU/L. Cijepljenje protiv hepatitisa B je velikoj većini ljudi učinkovito, i samo mali dio osoba (oko 5%) ne razviju zaštitna protutijela nakon primarne tri doze cijepljenja. No nije potrebno provoditi rutinsko određivanje razine protutijela protiv hepatitisa B nakon završenog cijepljenja. Testiranje protutijela se provodi samo kod osoba u većem riziku za zarazu ili kod osoba čije zdravstveno stanje ukazuje na moguć slabiji imunološki odgovor na cijepljenje (zdravstveni djelatnici koji rade invazivne medicinske postupke, laboratorijski djelatnici koji rade s uzorcima koji mogu biti zaraženi s virusom hepatitisa B, osobe s narušenim imunološkim sustavom…). Ako je razina anti-HBsAg protutijela niža od navedene, provode se dodatna cijepljenja prema protokolima za docjepljivanje.
Iako cjepivo nije od pomoći osobama koje već imaju hepatitis B (HBsAg pozitivne osobe), može se koristiti u obliku postekspozicijske profilakse (PEP), ako se uzima neposredno nakon rizične situacije poput ubodnog incidenta na iglu ili oštar predmet koji je koristila osoba oboljela od hepatitisa B, nezaštićenog spolnog odnosa s osobom koja ima hepatitis B ili neke druge situacije za zarazu kod osoba koje nemaju hepatitis B i nisu cijepljenje protiv hepatitisa B.
Nakon uvođenja obveznog cijepljenja djece protiv hepatitisa B u program cijepljenja, pojavnost hepatitisa B u Hrvatskoj (incidencija i prevalencija) se značajno smanjila. No dio stanovništva srednje i starije životne dobi nije cijepljeno protiv hepatitisa B, te se njima preporuča cijepljenje, posebice ako su u većem riziku za zarazu. U Hrvatskoj su osobe rođene 1987. godine i mlađe cijepljene protiv hepatitisa B u djetinjstvu u sklopu Programa cijepljenja. No, većina osoba rođenih prije 1987. godine u Hrvatskoj nije cijepljena protiv hepatitisa B.
Prije cijepljenja odrasle osobe protiv hepatitisa B se preporučuje doznati testiranjem je li osoba inficirana ovim virusom ili je već razvila zaštitu protutijelima preboljenjem hepatitisa B, jer u tom slučaju cijepljenje nije potrebno.
Ako se želite dodatno informirati na temu hepatitisa, predlažemo vam da posjetite našu mobilnu aplikaciju Sve o hepatitisu, dostupnu i u obliku internetskog portala www.hepatitis.hr.
Radi se o informativnoj platformi koja na jednom mjestu obuhvaća mnoštvo korisnih informaicja o virusnim hepatitisima. Neki od alata dostupni u aplikaciji su Kalkulator rizika, Tražilica zdravstvenih usluga, Pitaj stručnjaka i brojni edukativni članci koji na zanimljiv i sažet način tumače informacije o virusnim hepatitisima i zaštiti zdravlja.
Kako se hepatitis B prenosi?
Hepatitis B se prenosi nezaštićenim spolnim odnosom, krvlju (najčešće korištenjem nesterilnog pribora za injektiranje droga) ili sa zaražene majke na novorođenče. Dovoljna je mala količina virusa da dođe do infekcije.
Jeste li u riziku od zaraze?
Virus hepatitisa B izvan ljudskog tijela može biti zarazan od nekoliko dana pa do nekoliko tjedana, međutim, dužina njegove zaraznosti u nekoj konkretnoj situaciji ovisi o uvjetima u okolišu. Ako sumnjate na izloženost virusu, svakako se obratite stručnjaku i nemojte sami postavljati dijagnozu.
Izračunajte svoj rizik od zaraze hepatitisom B i C – kalkulator rizika – virtualno je savjetovalište za hepatitis B i C, saznajte procjenu rizika od zaraze hepatitisom B i C na temelju svog dosadašnjeg iskustva, uključujući preporuke za zaštitu zdravlja i testiranje.
Savjeti za smanjenje rizika od izlaganja virusima hepatitisa
- Cijepljenje
- Odgovorno spolno ponašanje
- Korištenje zaštite kondomom
- Izbjegavanje korištenja alkohola i droga
- Izbjegavanje međusobnog dijeljenja igala i ostalih predmeta za osobnu upotrebu kao što su četkice za zube, grickalice za nokte ili žileti sa zaraženom osobom.
- Izbjegavanje tetoviranje ili stavljanje piercinga u neovlaštenim/neprofesionalnim salonima
Savjetovanje i testiranje
Savjetovanje će Vam pomoći pronaći najprikladnije načine zaštite i smanjenja rizika od zaraze virusnim hepatitisima B i C. Liječnički pregled i testiranje omogućuju rano otkrivanje infekcije i liječenje. Ranije liječenje je uspješnije te sprječava nehotično širenje infekcije na druge.
Liječenje
Liječenje kroničnog hepatitisa B ne eliminira virus iz tijela u potpunosti. U većini slučajeva potrebno je dugotrajno liječenje, a u nekim slučajevima i doživotna terapija kako bi se spriječilo napredovanje bolesti.
Pomoć i savjet potražite u:
- ordinaciji svog odabranog liječnika ili liječnice obiteljske medicine
- HUHIV-u – Hrvatskoj udruzi za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa; CheckPoint-u Zagreb te ostalim udrugama i organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj koje djeluju u području prevencije i brige o liječenima i oboljelima od hepatitisa
- savjetovalištima za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje u zavodima za javno zdravstvo i udrugama
Recenzija: Prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo
