Tijekom 2022. godine (od ožujka do srpnja) provedeno je istraživanje prevalencije infekcije HIV-om i hepatitisa C te rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge provedeno u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Istraživanje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za suzbijanje zlouporabe droga i Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti u suradnji s udrugama Terra u Rijeci, Help u Splitu te Hrvatskim Crvenim križem i Gradskim društvom Crvenog križa u Zagrebu, te udrugama LET i HUHIV iz Zagreba.
Istraživanje je uključivalo anonimno i dobrovoljno testiranje na infekciju HIV-om i hepatitis C oralnim serološkim testovima te prikupljanje bihevioralnih podataka putem upitnika. Provedeno je kao drugi val istraživanja provedenog 2014. i 2015. godine, metodom uzorkovanja upravljanog sudionicima (engl. respondent driven sampling – RDS) među osobama koje injektiraju droge koja se temelji na tome da osobe koje sudjeluju u istraživanju regrutiraju druge osobe koje injektiraju droge, a koje su dio njihovih društvenih mreža. Testiranje su provodili educirani nezdravstveni djelatnici (engl. lay providers), nakon provedene edukacije i prema smjernicama za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV i hepatitis C Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Cilj istraživanja bio je nastavak praćenja populacije osoba koje injektiraju droge u trima hrvatskim gradovima, a specifični ciljevi su bili istražiti procjene prevalencije infekcije HIV-om i hepatitisom C, prevalenciju rizičnih i zaštitnih ponašanja te pokrivenost populacije osoba koje injektiraju droge preventivnim zdravstvenim programima smanjenja šteta. Svrha provedbe istraživanja bilo je daljnje razvijanje i prilagodba programa prevencije i liječenja infekcija koje mogu biti povezane s injektiranjem droga i rizičnim spolnim ponašanjima.
Sociodemografski podaci uzorka
U istraživanju je sudjelovalo 517 osoba koje injektiraju droge iz triju hrvatskih gradova: Zagreba, Splita i Rijeke, četvrtina (26%) su bile žene. S obzirom na dob, 11% ispitanika su bili u dobi između 18 i 24 godine, 16% u dobi između 25 i 34 godine, 45% između 35 i 44 godine, a 28% 45 ili više godina. S obzirom na socioekonomski status, oko polovina ispitanika (52%) kraj s krajem spaja vrlo teško ili teško, dok njih trećina (32%) kraj s krajem spaja s malim teškoćama. Tijekom života, u zatvoru je boravila polovina ispitanika (50%).
Prevalencija infekcije HIV-om i hepatitisa C
Prevalencija infekcije HIV-om je u svim trima gradovima niska i iznosi manje od 1%, dok je prevalencija protutijela na HCV visoka: u Rijeci (37%), Zagrebu (37%), u Splitu (60%).
U odnosu na 2015. godinu, zabilježen je porast prevalencije antitijela na hepatitis C u sva tri grada – prevalencija anti-HCV u prvom valu je bila 29% u Zagrebu, 32% u Rijeci i 38% u Splitu. To je vjerojatno posljedica pada pokrivenosti s preventivnim programima, a što predstavlja potencijalnu opasnost i za širenje infekcije HIV-om među ovom populacijom.
Injektiranje droga i programi smanjenja štete
Pri prvom injektiranju, ispitanici su u prosjeku imali 20 godina, no čak je trećina njih prvi put drogu injektirala prije 18. godine života. Tijekom života opijatnom se drogom predozirala gotovo polovina ispitanika (45%), a među njima, njih 39% se predoziralo tri ili više puta.
Gotovo trećina ispitanika (29%) je u posljednjih mjesec dana dijelilo igle i šprice (primili su ili proslijedili korišteni pribor) – u Splitu najrjeđe (12%), a u Zagrebu najčešće (40%). Nešto više od trećine ispitanika (34%) je u posljednjih mjesec dana dijelilo (primili ili proslijedili korišteni pribor) ostali pribor za injektiranje (žlicu, kuhalo, filter, itd.), u Rijeci najrjeđe (14%), u Zagrebu najčešće (47%).
Nešto više od polovine (57%) ispitanika je tijekom života koristilo usluge programa za zamjenu igala i šprica, najveći udio u Splitu (70%), zatim u Rijeci (69%) i najmanji u Zagrebu (46%).
Nešto više od polovine ispitanika (55%) trenutačno je uključeno u neki od programa liječenja sa svrhom odvikavanja od ovisnosti o drogama (u Zagrebu 73%, u Rijeci 57% i u Splitu 58%). Među ispitanicima koji su koristili opioide u posljednjih mjesec dana, velika većina (71%) su trenutno primala supstitucijsku terapiju (metadon ili buprenorfin). Udio primatelja supstitucijske terapije manji je u Splitu (53%), u usporedbi s Rijekom (82%) i Zagrebom (78%). Pokrivenost supstitucijskom terapijom veća je među muškarcima nego među ženama u svim trima gradovima.
Testiranje na HIV i HCV
Postotak ispitanika koji su se testirali na HIV u posljednjih 12 mjeseci (bez onih koji znaju da su HIV pozitivni) je nizak – 17% se testiralo se na HIV i 20% na HCV. Što se tiče testiranja na HIV, u Splitu je pristup testiranju osobama koje injektiraju droge lošiji nego u Rijeci i Zagrebu, dok nema značajnih razlika u pristupu testiranju na HCV među trima gradovima koji su sudjelovali u istraživanju.
Spolno ponašanje
Među ispitanicima koji su imali seksualni odnos u posljednjih 30 dana, pri posljednjem seksualnom odnosu kondom je koristila tek nešto više od trećine ispitanika (34%) – u Rijeci najmanji postotak (17%), a nešto više od trećine u preostala dva grada: u Splitu 39% i u Zagrebu 36%. U posljednjih 12 mjeseci, više od jednog seksualnog partnera imalo je 37% ispitanika. Oko 5% ispitanika je u proteklih 12 mjeseci primilo novac, drogu ili nešto drugo za seksualni odnos – taj udio je znatno veći u Splitu (12%), u usporedbi s Rijekom (0,4%) i sa Zagrebom (2%), a to bi se moglo objasniti činjenicom da je u Splitu znatan udio žena koje injektiraju drogu (33%) uključen u komercijalni seksualni rad (u usporedbi s 3% muškaraca koji injektiraju drogu).
Istraživanje ima određena ograničenja. Iako je korištena metoda optimalna za populaciju koju je teško uzorkovati konvencionalnim istraživačkim metodama koje se primjenjuju u istraživanjima opće populacije, bilo je određenih problema s uzorkovanjem u Zagrebu i Rijeci, odnosno u tim gradovima je manji broj ispitanika bio uključen u istraživanje, te je pitanje generalizacije u tim gradovima relevantno.
Vezano uz regrutiranje ispitanika, određenih problema je bilo i u prvom valu istraživanja provedenom 2014./2015. godine, posebice u Zagrebu. Prije ovog istraživanja provedena je analiza izvedivosti, koja je pokazala da je istraživanje RDS metodom izvedivo. Međutim, tijekom provedbe istraživanja, ponovno su se pojavili problemi s regrutiranjem ispitanika, a najveći izazov u regrutiranju je bio u Zagrebu. Potrebno je napraviti procjenu veličine populacije osoba koje injektiraju droge, s obzirom na manji broj uključenih u Rijeci i Zagrebu u odnosu na istraživanje 2014./2015., kako bi se razjasnilo reflektira li to pad ukupnog broja osoba koje injektiraju droge u Hrvatskoj i navedenim gradovima. Ukoliko bi procjena veličine populacije utvrdila manji broj osoba koje injektiraju droge, a uzimajući u obzir probleme uključivanja ispitanika u ovo istraživanje, u slijedećem valu istraživanja trebalo bi razmotriti neku drugu metodu.
Više informacija i detaljniji izvještaj istraživanja možete pročitati na ovoj poveznici: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2023/01/ISTRAZ%CC%8CIVANJE-PREVALENCIJE-web.pdf
Autorica: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo
