Uvod
Spolno prenosive infekcije (SPI) ozbiljan su javnozdravstveni problem koje imaju velik utjecaj na spolno i reproduktivno zdravlje diljem svijeta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (engl. World Health Organisation, WHO) procjenjuje se da je u 2020. g. zabilježeno 376 milijuna novih infekcija s jednom od četiri najčešće SPI: klamidija, gonoreja, sifilis i trihomonijaza. Prevalencija nekih virusnih SPI na sličnoj je visokoj razini, s više od 500 milijuna ljudi zaraženih herpes simpleks virusom (HSV1 ili HSV2) i oko 291 milijuna žena zaraženih humanim papiloma virusom (HPV). Uz ove brojke koje rastu iz godine u godinu i sve veću pojavu antimikrobne rezistencije na trenutno dostupne lijekove, potreba za otkrivanjem i praćenjem SPI je nužna i predstavlja sve veći izazov zdravstvu na globalnoj razini. Prevalencija SPI uvjetovana je socioekonomskim statusom, kulturološkim i moralnim uvjerenjima, kao i dijagnostičkim i terapeutskim mogućnostima.
Razlog širenja ovih infekcija leži u njihovoj raznolikoj kliničkoj prezentaciji, što podrazumijeva urogenitalnu, faringealnu i rektalnu uključenost kao i velik broj asimptomatskih slučajeva.
Kao posljedica neliječene ili neprepoznate infekcije, SPI mogu dovesti do ozbiljnih posljedica i komplikacija uključujući neurološke i kardiovaskularne bolesti, neplodnost, izvanmaterničnu trudnoću, te povećan rizik od infekcije HIV-om.
Većina SPI uspješno se liječi ako se rano otkriju, međutim asimptomatski slučajevi, ukoliko ostanu nedijagnosticirani, povećavaju rizik od širenja infekcije. SPI se prvenstveno šire spolnim putem, a manji dio se može prenijeti vertikalno s majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja. Oko 30 uzročnika infekcija, uključujući bakterije, viruse i parazite prenosi se spolnim kontaktom.
Povećana incidencija spolno prenosivih infekcija u svijetu se u Hrvatskoj najviše odražava na porast slučajeva sifilisa te gonoreje i klamidije koje su i najučestalije spolno prenosive infekcije u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u posljednjem desetljeću infekcija klamidijom čini najveći udio među prijavljenim SPI u Hrvatskoj (43% u razdoblju 2017-2020). U 2021. g. zabilježeno je 17 slučajeva gonoreje, 34 sifilisa i 115 klamidijskih infekcije, što je nešto manje nego u posljednjih pet godina zbog rjeđih pretraga i dijagnoza tijekom pandemije COVID-19. S obzirom na brojne asimptomatske i neprepoznate slučajeve SPI kao i njihovo nedovoljno prijavljivanje, teško je te podatke jednoznačno protumačiti.
Odgovarajuća dijagnoza i liječenje SPI ključni su za sprječavanje prijenosa, smanjenje morbiditeta povezanog s ovim infekcijama i za poboljšanje zdravlja zaraženih pojedinaca. Točna identifikacija SPI ovisi o dostupnosti kvalitetnih dijagnostičkih testova. Kako je značajan broj SPI asimptomatski, osjetljivo dijagnostičko testiranje ključno je za rano otkrivanje i dijagnozu te za usmjeravanje liječenja i prevenciju daljnjeg prijenosa.
Testovi amplifikacije nukleinskih kiselina (NAATs) trenutno se smatraju zlatnim standardom za detekciju SPI zbog visoke osjetljivosti, specifičnosti i brzine u usporedbi s tehnikama kulture stanica. Iako je NAAT tehnologija znatno poboljšala dostupnost detekcije SPI, njezina cijena i vremensko ograničenje mogu neizravno pridonijeti javnozdravstvenom opterećenju sa SPI. Takvi testovi često su nedostupni populaciji koja živi u područjima gdje su najpotrebniji, zbog toga je pristupačnost jednostavnijim i bržim testovima od velike važnosti.
Uz uobičajeno simptomatsko liječenje SPI, za ranu dijagnozu važno je i redovito probirno testiranje među rizičnom populacijom korištenjem tehnologija koje omogućuju da se pojedinici testiraju i dobiju rezultate u jednom posjetu. Time bi se smanjio broj posjeta zdravstvenim ustanovama za testiranje, a istovremeno i stigma te diskriminacija povezana s tim.
Također, kako određene SPI dijele uobičajene putove prijenosa, rizične skupine imaju povećani rizik za infekciju s više uzročnika, kao primjerice sifilis i HIV te bi istovremeno detektiranje više patogena skratilo vrijeme obrade.
˝Point of care˝ (POC) testovi primjer su dijagnostičkih testova koji omogućuju brzu i preciznu detekciju patogena, a multipleks PCR tehnologija metoda za otkrivanje više spolno prenosivih patogena istovremeno. Randox panel za detekciju spolno prenosivih infekcija (Randox STI array, Bosch Healthcare Solutions, Gerlingen, Njemačka) objedinjuje sve te karakteristike jer omogućuje otkrivanje uobičajenih SPI uzročnika iz različitih ljudskih uzoraka (urin, brisevi i cerebrospinalni likvor) u kratkom vremenu.
Randox panel za detekciju spolno prenosivih infekcija
Randox STI panel može izravno detektirati deset različitih patogena uključujući dva virusa, sedam bakterija i jednog parazita. Ovim testom se mogu detektirati sljedeći patogeni: Chlamydia trachomatis, Neisseria gonorrhoeae, Trichomonas vaginalis, Treponema pallidum, Herpes simplex virus I, Herpes simplex virus II, Mycoplasma hominis, Mycoplasma genitalium, Ureaplasma urealyticum, Haemophilus ducreyi (Slika 1).
Slika 1: Patogeni koji se detektiraju Randox STI panelom (izvor: https://www.institutobernabeu.com/en/)
Uzorci se obrađuju pomoću Vivalytic analizatora, potpuno automatizirane platforme za kvalitativni PCR koja koristi mikrofluidiku i tehnologiju biočipova za precizna dijagnostička ispitivanja (Slika 2). Ekstrakcija, amplifikacija i detekcija nukleinskih kiselina kombinirane su u potpuno automatiziranu platformu tako da ručna priprema nije potrebna. Vivalytic kazeta sadrži sve reagense kao i unutarnje kontrole potrebne za testiranje (Slika 3).
Slika 2: Vivalytic analizator (ustupljeno od Randox Laboratories)
Sustav detekcije pomoću biočipova temelji se na kemiluminiscentnom signalu kao rezultatu kemijske reakcije. Emitirana svjetlost se kvantificira i detektira pomoću CCD kamere koja istovremeno bilježi emisiju svjetlosti iz svakog biočipa čime je omogućeno istovremeno otkrivanje više uzročnika iz jednog uzorka ispitanika. Ova metoda pruža izvrsnu preciznost, specifičnost i osjetljivost za dijagnostiku SPI, što rezultira smanjenim rizikom od lažno pozitivnih rezultata.
Simultani probir na više SPI omogućuje detekciju specifičnih virusnih, parazitskih i bakterijskih patogena te sekundarnih infekcija, koje inače mogu ostati nedijagnosticirane. Ovim se testom, detektiraju rijetki patogeni (npr. Haemophilus ducreyi) i višestruke infekcije, čime se izbjegavaju nespecifične terapije za SPI.
Slika 3: Vivalytic kazeta za testiranje (ustupljeno od Randox Laboratories)
Zaključak
U zemljama s niskim i srednjim dohotkom dijagnostički testovi uglavnom su nedostupni. Tamo gdje je testiranje dostupno, često je skupo i pacijenti moraju dugo čekati za dobivanje rezultata. Kao rezultat toga, praćenje može biti otežano, a njega ili liječenje nepotpuni. Mnoge od tih zemalja oslanjaju se na liječenje sindroma, koje se temelji na identifikaciji skupina simptoma i lako prepoznatljivih znakova za usmjeravanje liječenja, bez upotrebe laboratorijskih testova. Na taj se način ne detektiraju asimptomatske infekcije što je većina SPI na globalnoj razini.
Brojni čimbenici pridonose trajnom opterećenju javnog zdravlja sa SPI, a posebno zakašnjeli odgovor u liječenju što je rezultat dugih dijagnostičkih protokola. POC testovi nude bržu strategiju za rješavanje epidemije SPI, kako pravovremena dijagnostika i liječenje mogu ponuditi trenutnu intervenciju, sprječavajući daljnji prijenos. Integracija trenutno dostupne laboratorijske dijagnostike i POC testova u upravljanju simptomatskih i asimptomatskih SPI bila bi korisna za precizniju dijagnostiku te trenutno i odgovarajuće liječenje od čega bi pacijenti imali najviše koristi.
Autorice:
dr. sc. Ana Planinić, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
izv. prof. dr. sc. Snježana Židovec Lepej, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
Literatura
1. World Health Organization, Department of Reproductive Health and Research. Guidelines for the management of symptomatic sexually transmitted infections. June 2021 (dostupno na https://www.who.int/publications/i/item/9789240024168).
2. Hrvatski Zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2021.-tablični podaci (dostupno na https://www.hzjz.hr/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis-za-2021-tablicni-podaci/, pristup veljača 2023)
3. Romih Pintar V, Vrsaljko N, Mocibob L, Bogdanic N, Atelj A, Marinkovic L, Dakovic Rode O, Zekan Š, Lukas D, Begovac J. Syphilis among HIV-infected men who have sex with men during COVID-19 era in 2020 in Croatia. Abstract, 31st ECCMID, 9-12 July 2021, Viena.
4. Karellis A, Naeem F, Nair S, Mallya SD, Routy JP, Gahagan J, Yansouni PC, Kim J, Pant Pai N. Multiplexed rapid technologies for sexually transmitted infections: a systematic review, The Lancet Microbe 2022; 3(4):e303-e315. https://doi.org/10.1016/S2666-5247(21)00191-9.
5. Gaydos C, Hardick J. Point of care diagnostics for sexually transmitted infections: perspectives and advances. Expert Rev Anti Infect Ther. 2014 June ; 12(6): 657-672. doi:10.1586/14787210.2014.880651.
6. Wi TEC , Ndowa FJ, Ferreyra C, Kelly-Cirino C ,Taylor MM , Toskin I, Kiarie J, Santesso NM, Unemo M. Diagnosing sexually transmitted infections in resource-constrained settings: challenges and ways forward. J. Int. AIDS Soc. 2019: 22(S6):e25343. https://doi.org/10.1002/jia2.25343
7. Vivalytic- All In One Molecular Solution (dostupno na https://www.randox.com/vivalytic-molecular-point-of-care/).
