Važnost edukativno promotivnih aktivnosti i kampanja u prevenciji infekcije HIV-om, spolno prenosivih infekcija i zaštite spolnog zdravlja

Izvor: freepik.com

Javnozdravstvene kampanje su važne za povećanje svijesti i zdravstvene pismenosti u području prevencije bolesti i očuvanja zdravlja. Uloga edukativno informativnih kampanja i socijalnog marketinga je nadopuna i doprinos ostalim preventivnim mjerama i programima koje se provode u zdravstvu i zajednici.

Socijalni marketing, kao posebni vid komunikacije s javnošću, se koristi u preventivnim programima, kampanjama i javnozdravstvenim intervencijama s ciljem postizanja specifičnog ponašanja za opće dobro (društvenu korist). U literaturi se spominje već od 70-ih godina prošlog stoljeća, kada su  Kotler i Zaltman opisali da se isti principi komercijalnog marketinga mogu se koristiti za “prodavanje” znanja, stavova, ponašanja i zdravih stilova života s ciljem postizanja koristi za ciljanu populaciju i društvo u cjelini. Jedan od glavnih ciljeva socijalnog marketinga je promjena društvene klime i stvaranje pozitivnog stava društva o pojedinim javnozdravstvenim proizvodima i uslugama. Za uspješan program socijalnog marketinga važni su što veći obuhvat ciljane populacije i učinkovita komunikacija za promjenu ponašanja. U tom smislu, cilj je proizvod/uslugu učiniti što prihvaćenijom, dostupnijom i pristupačnijom uz plasiranje preventivne poruke, edukacije i promociju preventivnog ponašanja.

Primjeri edukativnih kampanji i socijalnog marketinga u području prevencije infekcije HIV-om

Zajednički program Ujedinjenih naroda za AIDS (UNAIDS) od početka svog djelovanja (1996. godine) koristi i promovira korištenje tehnika socijalnog marketinga u području prevencije HIV/AIDS-a. U tom području te aktivnosti uključuju stvaranje pozitivnih stavova o kondomima i uslugama savjetovanja i testiranja na HIV, distribuciju besplatnih ili cjenovno pristupačnih kondoma, provođenje niza edukativno – promotivnih aktivnosti usmjerenih povećanju svjesnosti o bolesti i rizicima zaražavanja te prihvaćanju osoba koje žive s HIV-om. Kampanje su često globalne razine, uključuju poznate osobe iz svijeta industrije, zabave i sporta te preventivne poruke koje koriste jasan i široko razumljiv jezik, korištenje kondoma prikazuju u pozitivnom, privlačnom ili duhovitom svijetlu, a one koji ih koriste kao „cool“ i „in“. Također, koriste se i dokumentarni filmovi u kojima poznate i popularne osobe iz društva i lokalne zajednice govore o seksualnosti i HIV/AIDS-u, te promotivni video materijali i reklame koje se objavljuju u medijima povodom Svjetskog dana AIDS-a.

Jedna od metoda socijalnog marketinga koja se koristi u području prevencije infekcije HIV-om je suradnja privatnog i javnog sektora pri čemu tvrtke koje proizvode kondome provode edukativne javnozdravstvene kampanje, najčešće povodom Svjetskog dana AIDS-a. U okviru provedbe tih kampanji daju donacije kondoma ili novčane potpore ili na drugi način pomažu organizacije civilnog društva koje djeluju u području prevencije HIV/AIDS-a ili njihove aktivnosti. Jedan od primjera takve suradnje s privatnim sektorom su i preventivne poruke o infekciji HIV-om i zaštiti pravilnim korištenjem kondoma, testiranjem i liječenjem koje se stavljaju u paketiće kondoma. Navedene aktivnosti predstavljaju primjere društveno odgovornog poslovanja, pri čemu tvrke pokazuju odgovornost prema društvu i zajednicama od kojih stječu zaradu prodajom svojih proizvoda i/ili usluga, vraćajući im natrag određenu vrijednost kroz društveno korisne programe. U ovim aktivnostima možemo vidjeti korist za obje strane – time tvrtke jačaju svoj imidž, ali djeluju korisno i za zajednicu kroz pozitivan utjecaj na stavove javnosti o prevenciji infekcije HIV-om i primjeni zaštitnih ponašanja.

Kao vrlo dobar primjer kampanje i primjene socijalnog marketinga namijenjenih sprečavanju širenja zaraze HIV-om koji se nekoliko godina provodio i bio pozitivno vrednovan tijekom provedbe navodi se švicarska kampanja Love life, Stop AIDS. Kampanju su osmislili i provodili Švicarska zaklada za AIDS i Švicarski federalni ured za javno zdravlje, a temeljila se na pozitivnim pristupu, edukaciji i povećanju svjesnosti o rizicima prijenosa HIV-a i naglasku na poticanju primjene zaštitnih ponašanja i mjera prevencije kako bi se zaštitili od zaraze HIV-om.

U Hrvatskoj imamo primjera nacionalnih kampanji namijenjenih prevenciji infekcije HIV-om koje su se do sada provodile: na samom početku pojave HIV/AIDS-a 80-tih godina provodila se velika i uspješna preventivna kampanja putem edukacija, plakata i letaka s preventivnim porukama za opću i specifične populacije, a u bližoj povijesti provodile su se nacionalne kampanje „Znanje pobjeđuje“ i „Voli i budi zdrav“. Provodili su ih Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnih hepatitisa (HUHIV), zavodi za javno zdravstvo te brojne zdravstvene i obrazovne ustanove i udruge.

Edukativno informativne aktivnosti i kampanje u području prevencije HPV-a, spolno prenosivih bolesti i zaštite spolnog zdravlja

U području podizanja svjesnosti o važnosti prevencije spolno prenosivih infekcija, posebice infekcije humanim papiloma virusom (HPV) i s njom povezanim rakom vrata maternice u Hrvatskoj se u razdoblju od 2007. do 2022. godine provodilo osam većih (nacionalnih) kampanji pod nazivima „Budi zdrav(k)a“ (edukativna kampanja o važnosti prevencije HPV-a i raka vrata maternice), ”Spikaš o svemu, spikaj i o njemu” (medijska kampanja i debatne radionice sa srednjoškolcima o temama prevencije HPV-a i zaštite spolnog zdravlja), „Dan Mimoza“ (edukativne akcije na javnim mjestima povodom obilježavanja nacionalnog dana i europskog tjedna prevencije raka vrata maternice), ”Bolje spriječiti nego liječiti” (edukativna kampanja o prevenciji HPV-a i cijepljenju protiv HPV-a), „Druga prilika“ (predavanja učenicima srednjih škola o prevenciji HPV-a i cijepljenju protiv HPV-a), „Budi mRAK“ (vršnjačka edukacija koju su provodili studenti medicine učenicima srednjih škola o prevenciji HPV-a) „Neću rak“ (kampanja na webu i društvenim mrežama s temama prevencije HPV-a i raka vrata maternice), „Volim zdravlje“ (kampanja i online edukacija i e-tečajevi o prevenciji spolno prenosivih bolesti uključujući HPV i rak vrata maternice te brojnim drugim zdravstvenih temema) te brojne druge edukativno aktivnosti. Navedene kampanje provodili  su HZJZ, HUHIV, županijski zavodi za javno zdravstvo, Hrvatska liga za borbu protiv raka, CroMSIC, Sve za nju i druge udruge, Ministarstvo zdravstva i brojni drugi sudionici (Slika 1). Također, u posljednjih nekoliko godina kampanje koje se provode povodom Svjetskog dana AIDS-a su sveobuhvatnije i uz prevenciju infekcije HIV-om usmjerene su i na prevenciju drugih spolno prenosivih bolesti i zaštitu spolnog zdravlja.


Slika 1. Poster na temu važnosti edukativno promotivnih aktivnosti i kampanja u području prevencije infekcije HPV-om i rak avrata maternice prikazan na 6. hrvatskom simpoziju  o prevenciji i liječenju početnog raka vrata maternice s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb, 26.-28.1.2023.

Provedene kampanje su doprinijele povećanju znanja i svjesnosti o infekciji HPV-om i mogućnostima prevencije cijepljenjem protiv HPV-a, što su pokazali neki pokazatelji provedbe. Tako je tijekom 2021. i 2022. godine kampanja „Budi mRAK“ vršnjačkom edukacijom obuhvatila 2600 srednjoškolaca diljem Hrvatske, Facebook i Instagram objave online kampanje „Neću rak“ pregledalo je više od 60.000 ljudi, e-tečaj kampanje „Volim zdravlje“ upisalo je 70, a završilo 32 polaznika.  Nakon provedbe kampanja usmjerenih edukaciji o prevenciji infekcije HPV-om uslijedio je povećan interes i provedba cijepljenja protiv HPV-a:  u 2015. godini je u sklopu kampanje „Spikaj o svemu spikaj i o njemu održano više od 100 predavanja za roditelje, te se postotak cijepljenih djevojaka povećao na 15% u odnosu na obuhvat cijepljenjem od 8% 2014. godine. U posljednjem petogodišnjem razdoblju, nakon provedbe kampanji „Budi mRAK“, „Neću rak“ i „Volim zdravlje“ odaziv na cijepljenje protiv HPV-a odnosno broj primijenjenih doza cjepiva protiv HPV-a se povećao gotovo tri puta – s 11.091 utrošenih doza cjepiva u školskoj godini 2017./2018 na 30.715 u školskoj godini 2021./2022. Od travnja do prosinca 2022. godine na punktu HZJZ-a za cijepljenje protiv COVID-19, pneumokoka i HPV-a bez naručivanja, cijepljeno je gotovo 2000 mladih osoba. Također, u istom razdoblju, protiv HPV-a je cijepljeno oko 700 mladih osoba u Centru za zdravlje mladih. Tim dodatnim lokacijama za cijepljenje protiv HPV-a povećala se  dostupnost cijepljenju. U pojedinim županijama koristili su se novi načini pozivanja i informiranja o cijepljenju (slanje poziva na cijepljenje i informiranog pristanka putem aplikacije i e-maila), što su inovativni načini koji su pozitivno utjecali na dostupnost usluge cijepljenja.

Zaključak

Metode socijalnog marketinga koje koriste UNAIDS i druge zdravstvene organizacije u programima prevencije infekcije HIV-om pokazale su učinkovitost i doprinos sprječavanju i suzbijanju epidemije HIV/AIDS-a. Dosadašnja iskustva i primjeri dobre prakse kampanja, modela i metoda socijalnog marketinga u području prevencije HIV/AIDS-a mogu koristiti i za kreiranje ciljanih edukativno promotivnih programa i kampanja u drugim područjima preventivne medicine poput cijepljenja, kroničnih nezaraznih bolesti, prevencije spolno prenosivih bolesti i zaštite spolnog zdravlja. Neka od načela socijalnog marketiga i iskustava iz programa prevencije HIV/AIDS-a su već primijenjeni u javnozdravstvenim kampanjama o prevenciji infekcije HPV-om i drugih spolno prenosivih bolesti te zaštiti spolnog zdravlja. Za daljnje unaprjeđenje i učinkovitu provedbu potrebni su inovativna rješenja u poboljšanju znanja, primjeni zaštitnih ponašanja, dostupnosti preventivnim uslugama, sustavna evaluacija provedenih aktivnosti te poboljšanje koordinacije promotivno-informativnih aktivnosti svih sudionika (poticanje organizacije i provedbe zajedničkih programa). Takav način rada – usklađeni rad i suradnja sudionika zdravstvenog sustava, organizacija civilnog društva i ostalih relevantnih sudionika je osnovna karakteristika provođenja nacionalnog programa prevencije HIV/AIDS-a, te bi mogla koristiti i u drugim područjima prevencije bolesti i očuvanja zdravlja.

Preporuke za izradu komunikacijske strategije (plana) u javnozdravstvenim kampanjama *:

1. Izrada situacijske analize (što se želi napraviti, koji je problem, opis sadašnjeg stanja)

2. Identifikacija postojećih i potrebnih kapaciteta za provedbu aktivnosti (ljudski, logistički/infrastrukturni i financijski resursi)

3. Postavljanje općeg/glavnog cilja komunikacijske strategije, specifičnih ciljeva orijentiranih na ishod iz perspektive naše ciljane populacije (povezano s pitanjem zašto je nešto potrebno?) – što želimo da napravi ciljana populacija, koju promjenu ponašanja želimo vidjeti u specifičnoj populaciji)** i ključnih pokazatelja provedbe i napretka u postizanju željenih ciljeva

4. Identifikacija sudionika (engl. stakeholders) i cilljane populacije koju želimo obuhvatiti intervencijom, identifikacija subpopulacija unutar ciljane populacije (npr. prema dobi, spolu, radnom statusu, socioekonomskom statusu, vrsti zanimanja, razini rizičnog ponašajna i slično).

5. Definiranje, dublja analiza i razumijevanje naše ciljne populacije

6. Odabir komunikacijskih kanala i relevantnih influencera/poznatih javnih osoba (npr. internetske stranice, društvene mreže, mediji, tiskani edukativno-promotivni materijali)

7. Izrada ključnih poruka  (općih i specifičnih za svaki segment ciljne populacije) – stratifikacija s obizirom na specifičnosti rizika i zaštite

8. Izrada plana/protokola za organizaciju aktivnosti i tima za provedbu

9. Izrada plana za praćenje i evaluaciju (pokazatelji uspješnosti provedbe kampanje odnosno  preventinvih aktivnosti i pokazatelji učinka odnosno postignutih ciljeva)

10. Testiranje strategije/plana i implementacija poboljšanja na temelju prikupljenih podataka praćenja i evaluacije (eng. improvement based on lessons learned)

*Prema „Risk communication and community engagement (RCCE)“, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO Regional Office for Europe)

** specifični ciljevi trebaju biti usmjereni na ishod i ciljanu populaciju koju želimo obuhvatiti i u kojoj želimo vidjeti promjenu, konkretno i jasno definirani što se želi postići (specifični, mjerljivi, ostvarivi, relevantni i s definiranim vremenskim rokom za ostvarenje); Odgovaraju na pitanje: Koja je Vaša tema/problem? • Zašto ste sada usmjereni na ovu temu? • Tko treba promijeniti svoje ponašanje? •Što želite da ciljna populacija napravi kao rezultat Vaše komunikacije?


Autorica: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., spec. epidemiologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo


U partnerstvu sa:

Volimzdravlje.hr

FREE
VIEW