Prema podacima pristiglih prijava u Registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Nacionalni informacijski javnozdravstveni sustav), u razdoblju od 2019. do 2023. godine broj oboljelih od gonoreje bio je 119, a u prosjeku je bilo 24 prijava godišnje. Najviše oboljelih prijavljeno je u 2019. godini (41), a najmanje u 2020. (12). Najviše oboljelih je u bilo Gradu Zagrebu (42), a najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj, Požeško-slavonskoj, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj županiji gdje je u promatranom razdoblju prijavljen po jedan slučaj i Krapinsko zagorskoj, Ličko-senjskoj i Vukovarsko srijemskoj županiji koje nisu imale prijavljen niti jedan slučaj gonoreje. Najveći broj oboljelih nalazi se u dobnoj skupini od 20 do 39 godina (90). Oboljelo je 100 muškaraca i 19 žena.
U istom razdoblju broj prijavljenih slučajeva oboljelih od klamidijske infekcije bio je 647, s prosječno godišnje 129 slučajeva. Najveći broj prijava bio je u 2019. (158), a najmanji u 2022. (101). Najviše oboljelih prijavljeno je u Varaždinskoj županiji (170), a najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj (1), dok u Ličko senjskoj i Šibensko kninskoj županiji nije prijavljen niti jedan slučaj klamidijaze. Najveći broj oboljelih nalazi se u dobnoj skupini od 20 do 39 godina (507). Oboljelo je 164 muškaraca i 483 žena.
Broj prijavljenih slučajeva oboljelih od sifilisa u promatranom razdoblju bio je 184, s prosječno 37 slučajeva na godinu. Najveći broj oboljelih je u 2022. (56), a najmanji u 2019. (28). Najviše oboljelih je u Gradu Zagrebu (56), a najmanje (po 1 oboljeli) u Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te u Ličko senjskoj i Požeško slavonskoj županiji koje nisu imale niti jedan prijavljen slučaj sifilisa. Najveći broj oboljelih je u dobnoj skupini od 20 do 39 godina (116). Oboljelo je 163 muškaraca i 21 žena. U posljednje tri godine zabilježena su tri slučaja kongenitalnog sifilisa, (2020., 2022. i u 2023. po jedan slučaj), nakon što više od desetljeća nije zabilježen niti jedan slučaj vertikalne transmisije ove bolesti.
Najviše prijava gonoreje, sifilisa i klamidijaze bilo je u Gradu Zagrebu (209) i Varaždinskoj županiji (197), a Ličko senjska županija nije imala niti jednu prijavu navedenih spolno prenosivih bolesti. (Slika 1,2,3 i 4)
Prema podacima registra za HIV Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), urazdoblju 1985. − 2023., zabilježeno je ukupno 2114 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 631 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 269 osoba umrlo od AIDS-a (382 osoba ukupno od HIV-a/AIDS-a). Najviše oboljelih do sada zabilježeno je u Gradu Zagrebu (791), a najmanje u Krapinsko zagorskoj (14) i Virovitičko podravskoj županiji (14). U posljednjih pet godina prosječan broj godišnjih novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a/AIDS-a bio je 93 (raspon 75-113), što stopom od 2,9 na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije (5,1/100.000 je prosjek za zemlje EU/EEA u 2022. godini). Broj oboljelih i umrlih od AIDS-a ima stabilan trend niske pojavnosti, zahvaljujući dostupnosti antiretrovirusne terapije koja uspješno može zaustaviti napredovanje bolesti. Porast broja zabilježenih novih dijagnoza infekcije HIV-om u 2022. godini (113) u odnosu na prethodne godine čine osobe, uglavnom strani državljani, koje od prije imaju dijagnozu infekcije HIV-om i liječe se (njih oko 30% od ukupnog broja zabilježenih slučajeva u 2022. godini), a te godine su došle u Hrvatsku i uključile se u naš zdravstveni sustav liječenja i skrbi. (Slika 5). Od ukupnog broja svih slučajeva HIV-a/AIDS-a, 88 % su muškarci, a 12 % žene, a većina zaraza HIV-om se dijagnosticira u dobi od 25 do 44 godina (1314). Podaci o putu prijenosa pokazuju da se većina oboljelih zarazila nezaštićenim spolnim odnosom (89%). Najčešći prijavljeni put prijenosa je spolni odnos između muškaraca ili biseksualni kontakt (70% ), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca (19%). Udio zaraženih putem injektiranja droga je 4%. Vertikalni prijenos (sa zaražene majke na dijete) čini 1 % od ukupnog broja zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om.
Prema prijavama zaraznih bolesti od gonoreje, sifilisa i infekcije HIV-om više oboljevaju muškarci, a od klamidijske infekcije žene. Muškarci koji imaju spolne odose s muškarcima su u većem riziku za zarazu HIV-om i spolno prenosivim bolestima. Epidemiološke podatke o oboljelima od HIV/AIDS-a dostavlja Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević“ koja je jedino mjesto na kojem se liječe oboljeli od zaraze HIV-om. Ovdje nije prikazan broj stvarno oboljelih od sifilisa, gonoreje i klamidijske infekcije već broj zaprimljenih prijava oboljelih u nacionalni informacijski sustav praćenja zaraznih bolesti i podaci iz drugih izvora zdravstvenog sustava ukazuju da postoji podprijavljivanje spolno prenosivih infekcija. Stoga je važno podsjetiti na važnost prijavljivanja spolno prenosivih infekcija. Praćenje pojavnosti spolno prenosivih bolesti omogućava: rano otkrivanje i prevenciju širenja infekcija, identifikaciju osoba u većem riziku za zarazu, smjernice za razvoj učinkovitih javnozdravstvenih strategija prevencije, aktivnosti zdravstvenog prosvjećivanja i povećanja svjesnosti javnosti o važnosti zaštite te podatke za planiranje i provedbu istraživanja. Svi ovi čimbenici pokazuju važnost provedbe i unaprjeđenja praćenja spolno prenosivih bolesti za učinkovito upravljanje zdravstvenog sustava i očuvanje i unaprjeđenje zdravlja kako pojedinca tako i cijele populacije.
Autorica: Prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. spec. epidemiologije, Odjela za HIV, krvlju i spolno prenosive bolesti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Referentni centar za epidemiologiju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske
