Neprepoznate i neliječene spolno prenosive infekcije često su bez simptoma i izazivaju dugoročne i ozbiljne zdravstvene posljedice kod oboljele osobe (od karcinoma, imunokompromitiranih stanja, do neplodnosti i drugih komplikacija), ali i povećavaju rizik za nesvjesno širenje na druge osobe. Činjenica je da se većina spolno prenosivih bolesti u današnje vrijeme uspješno liječi, a neke se mogu prevenirati cijepljenjem, pravovremenim testiranjem ili zaštitnim ponašanjem. Sve o utjecaju pojedinih spolno prenosivih bolesti na zdravlje možeš naučiti u mobilnoj aplikaciji Spolno zdravlje ili ti je na raspolaganju BRUTALKA – enciklopedija o spolnom zdravlju.

Kontracepcijske pilule su hormonska metoda sprječavanja nastanka trudnoće i ne štite od spolno prenosivih bolesti.

O svim metodama kontracepcije i kako se zaštititi i od neplanirane trudnoće i od SPB saznaj OVDJE.

HIV, stigma i diskriminacija: ima(mo) li (još) predrasude?

Danas, više od 30 godina nakon otkrića HIV-a i pojave HIV infekcije i AIDS-a znanost je pronašla odgovore na mnoga pitanja o prevenciji, dijagnostici i liječenju te bolesti, no još uvijek se suočavamo s izazovima stigme i diskriminacije povezane s tom bolešću, koje je prate od samih početaka. Osim na medicinski, infekcija HIVom može utjecati i na psihološki, društveni i ekonomski aspekt života. Osobe koje žive s HIV-om još uvijek se susreću s nerazumijevanjem, stigmom i diskriminacijom, koju često teže podnose nego medicinske i fizičke posljedice bolesti.

Prevencija infekcije HIV-om uključuje informiranje, edukaciju i testiranje. Mala je vjerojatnost da se HIV-om zaraziš nesretnim slučajem, vjerojatnije je da se dogodi zbog nekog rizičnog ponašanja. Odgovornim ponašanjem postiže se djelotvorna zaštita te se vjerojatnost infekcije svodi na najmanju moguću mjeru.

Djelotvorne preventivne mjere uglavnom se jednostavno primjenjuju, a najvažnije je izbjegavanje seksualnih odnosa izvan veze temeljene na uzajamnom povjerenju u kojoj su oba partnera testirana, pravilna uporaba kondoma, izbjegavanje korištenja droga injektiranjem, izbjegavanje spolnih odnosa u stanju opijenosti sredstvima koja smanjuju sposobnost rasuđivanja i povećavaju vjerojatnost rizičnog spolnog ponašanja.

Kada govorimo o zaraznim bolestima, u ovom slučaju infekciji HIV-om, da bi se dogodio prijenos HIV-a, moraju biti ispunjeni određeni biološki i epidemiološki uvjeti a ovdje pogledaj koji su to.

• VJEROJATNOST DA SE PRI JEDNOM NEZAŠTIĆENOM ODNOSU ZARAZIŠ HIV-OM iznosi oko 0,5%
• VJEROJATNOST DA SE PRI JEDNOM NEZAŠTIĆENOM ODNOSU ZARAZIŠ KLAMIDIJOM, GONOREJOM ILI SIFILISOM iznosi čak do 30% !!!*

Vjerojatnost da se zaraziš spolno prenosivom infekcijom pri jednom nezaštićenom spolnom odnosu (one night stand) prilično su velike. Ako imaš nezaštićeni spolni odnos sa samo jednim partnerom koji je zaražen sifilisom, gonorejom ili klamidijom, vjerojatnost za zarazu iznosi oko 30 posto. Budući da ove infekcije mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema ako se ne otkriju i liječe što prije, važno je razumjeti rizik koji predstavlja nezaštićeni seks ali i potreba za redovitim testiranjem ovisno o vrsti i učestalosti izlaganja mogućim zarazama.

Zato je važno provoditi integrirano testiranje na spolno prenosive infekcije a više o tome možeš saznati OVDJE.

Spolno prenosive bolesti (infekcije) (SPB/SPI) su česte, ali potreba i vrsta testiranja na specifične SPB može se razlikovati u odnosu na prisutne simptome (znakove bolesti) i/ili rizične čimbenike, tj. na Vašu izloženost potencijalnoj zarazi.

Ukoliko ste seksualno aktivni, osobito s više partnera, vjerojatno ste puno puta čuli savjete: „Koristite zaštitu, testirajte se!“. Ti savjeti su važni, jer osoba može imati SPB, a da to ne zna. No, koje vrste SPI testiranja trebate? I koliko se često trebate testirati? Odgovori zahtijevaju individualan pristup, ovise o Vašoj dobi, Vašim seksualnim ponašanjima i navikama, osobnim i drugim čimbenicima rizika.

Više o tome saznajte OVDJE.

Zašto je u fokusu primjena znanja? Zato jer nije dovoljno samo poznavati rizike za narušavanje spolnog zdravlja, već treba aktivno pristupiti da ih uklonimo i time čuvamo sebe i naše bližnje, kako u području tjelesnog spolnog zdravlja tako i mentalnog zdravlja koje je povezano s njim.

U usvajanju i prenošenju znanja mogu pomoći brojni “alati” pažljivo razvijeni u svrhu zaštite zdravlja, u sinergiji institucionalnog zdravstvenog sustava i društvene zajednice. Više saznaj OVDJE.

Cijepljenjem se možemo zaštititi od infekcije i premalignih i malignih promjena koje uzrokuju tipovi virusa protiv kojih je cjepivo usmjereno. HPV i hepatitis B infekcije su od kojih se možemo zaštititi cijepljenjem.

Od 1999.g u Hrvatskoj je cijepljenje protiv hepatitisa B uvedeno u kalendar obveznih cijepljenja i cijepe se djeca u dobi od 12 godina (6. razred osnovne škole). Preporuča se i osobama rizičnih spolnih ponašanja.

O cijepljenju protiv hepatitisa B i sve o virusnim hepatitisima saznajte više u mobilnoj aplikaciji Sve o hepatitisu.

Cijepljenje protiv HPV-a besplatno je dostupno kao preporučeno i dobrovoljno na nacionalnoj razini svim učenicima i učenicama završnog razreda osnovne škole. U Hrvatskoj se djevojke i mladići do 25 godine starosti mogu cijepiti kod nadležnog liječnika školske i adolescentne medicine ako su u obrazovnom sustavu (učenici i studenti), ili oni koji ne pohađaju školu ili fakultet u epidemiološkim službama u županijskim zavodima za javno zdravstvo (ŽZJZ) i Hrvatskom zavodu za javnom zdravstvu (HZJZ).

Cijepljenje protiv HPV-a – kako se provodi i zašto je važno cijepiti se? saznajte u E-LEARNING tečaju Prevencija i rano otkrivanje raka vrata maternice – kome vrijedi reći PA-PA?

U današnje vrijeme postoje jasni znanstveni dokazi koji potvrđuju da je liječenje antiretrovirusnom terapijom (ART) učinkovito i da osoba zaražena HIV-om koja ima nemjerljivu viremiju (količinu virusa HIV-a u krvi) i redovito uzima lijekove ne može prenijeti virus na drugu osobu odnosno spolnog partnera, čak i u slučaju nezaštićenog spolnog odnosa.

Odgovorili smo na sva često postavljana pitanja na ovu važnu temu, pogledaj ovdje.

Kondomi su najbolja zaštita u sprečavanju SPB ako se koriste dosljedno (pri svakom spolnom odnosu) i pravilno. Kondomi ne mogu spriječiti prijenos bolesti koje uzrokuju promjene na koži koju kondom ne prekriva, kao što je HPV infekcija, ali i u tom slučaju značajno smanjuju vjerojatnost prijenosa. Ujedno pružaju i zaštitu od neplanirane trudnoće.

“Ne koristite dva kondoma u isto vrijeme jer time povećavate šansu nezgoda poput pucanja kondoma” jedan je od brojnih savjeta i zanimljivosti vezanih za Stavove i navike korištenja kondoma.

O korištenju kondoma i drugim načinima zaštite u odnosu na rizične spolne odnose i rizična ponašanja pronađi u BRUTALKI ili mobilnoj aplikaciji Spolno zdravlje.

Internet je iznimno dostupno sredstvo, internetske sadržaje može uređivati bilo tko s pristupom na internet, stoga mogu biti i nepouzdani.

U usvajanju i prenošenju znanja mogu pomoći brojni “alati” pažljivo razvijeni u svrhu zaštite zdravlja, u sinergiji institucionalnog zdravstvenog sustava i društvene zajednice. Neki od tih alata koji nude sveobuhvatan pristup prevenciji bolesti i promicanju zdravih stilova života i objedinjuju područje mentalnog, tjelesnog, spolnog i socijalnog zdravlja (informiranje, podrška, učenje, cijepljenje, metode zaštite, testiranje, liječenje, podrška oboljelima…) – VIŠE

HIV je virus humane imunodeficijencije. On napada stanice imunološkog sustava koje se bore protiv infekcija što slabi imunološki sustav i otežava tijelu borbu protiv infekcija. Ako se HIV ne liječi, s vremenom uzrokuje AIDS.

AIDS (engl.) skraćenica je za sindrom stečenog nedostatka imunosti, završnu fazu HIV infekcije do koje dolazi ako se osoba koja živi s HIV-om ne liječi. Ako se osoba koja živi s HIV-om liječi i redovno kontrolira, kod nje se neće razviti AIDS.

Dakle, AIDS nemaju sve osobe koje žive s HIV-om.

Nauči više o HIV-u

Simptomi akutne infekcije HIV-om javljaju se u 30-50% slučajeva 3 do 6 tjedana od trenutka infekcije. Simptomi mogu izostati ili biti oskudni a to može biti lepeza simptoma koji mogu biti uzrokovani nizom drugih bolesti i zdravstvenih stanja. Stoga je infekciju HIV-om uvijek važno procjenjivati i u kontekstu izloženosti rizičnim situacijama za zarazu HIV-om.

Testiranje je jedini način na koji možeš saznati svoj HIV status.

Pravovremeno testiranje omogućuje ranu dijagnozu, uspješnije liječenje, smanjuje rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija te pomaže u sprečavanju prijenosa.

U Hrvatskoj djeluju centri za dobrovoljno testiranje na HIV gdje se možeš anonimno i besplatno (bez liječničke uputnice) testirati na HIV, a u nekim centrima i na druge spolno prenosive infekcije.

Jedan o takvih centara je CheckPoint Zagreb udruge HUHIV.

Gdje se još možeš testirati u Hrvatskoj potraži u Tražilici zdravstvenih usluga u mobilnoj aplikaciji Spolno zdravlje.

Stigma je ponašanje povezano s predrasudama, osuđivanjem i posramljivanjem osobe npr. na temelju dijagnoze HIV-a ili druge SPB.

Kako jezik kojim se koristimo može biti stigmatizirajući?

 

HIV se prenosi nezaštićenim spolnim odnosom sa zaraženom osobom (najrizičniji je nezaštićeni analni spolni odnos zbog najosjetljivije sluznice, zatim vaginalni te rijetko, oralni), razmjenom igala, šprica ili pribora sa zaraženim osobama pri uzimanju droga, sa zaražene majke na dijete prije, za vrijeme ili nakon poroda (dojenjem).

HIV se ne prenosi zrakom ili dodirom kao npr. virus prehlade. Često je mišljenje da se HIV-om lako zaraziti, ali to nije točno,
HIV je prilično teško dobiti. HIV ne može preživjeti izvan tijela i treba mu domaćin. Ne prenosi se ubodom komaraca ili preko ljubimaca. Ne prenosi se preko sline pa ga ne možeš dobiti ako npr. piješ iz iste čaše kao osoba koja živi s HIV-om, ako dijelite hranu, ljubite se, grlite, kupate u bazenu, dijelite WC školjku ili se brineš jer je kihnula/kašljala pored tebe. To nisu načini prijenosa HIV-a!

Nauči više prijenosu HIV-a: od izlaganja do infekcije

Iako se često zabrinemo oko SPB tek kad osjetimo simptome poput peckanja, svrbeža, iscjetka, boli i slično, one često uopće ne izazivaju simptome ili su oni oskudni. Simptomi nisu dobar pokazatelj imaš li SPB. Umjesto toga razmisli je li bilo prethodnih rizičnih spolnih ponašanja (često mijenjanje partnera, nekorištenje zaštite / kondoma i slično).

Najčešća pitanja o spolnom zdravlju: Možemo li prepoznati SPB po simptomima nauči u E-LEARNING tečaju.

Više o svim spolno prenosivim bolestima i spolnom zdravlju pročitaj u BRUTALKI.

Odgovornim ponašanjem, znatno se smanjuju rizici za zdravlje. Najvažnije je odabrati zaštitna, a izbjegavati rizična ponašanja.

Više o zaštiti spolnog zdravlja, prevenciji, rizičnim spolnim odnosima i rizičnim ponašanjima

Više o tome kako s partnerom razgovarati o seksu

 

Rizično spolno ponašanje i problemi s mentalnim zdravljem mogu utjecati jedni na druge, a problemi najčešće mogu zahvatiti zdravlje mladih osoba, djevojaka i dječaka.

Više o utjecaju spolnog zdravlja na mentalno zdravlje

Uporaba kondoma ne znači sumnju u zaraženost partnera, kao ni nedostatak povjerenja, već isključivo pokazuje zrelost osoba koje stupaju u spolne odnose i njihovo odgovorno ponašanje.

Više o odgovornom spolnom ponašanju

Više o tome kako s partnerom razgovarati o spolnom zdravlju

Očuvanje zdravlja i prevencija bolesti započinje znanjem, ali neophodna je primjena znanja i zaštitnih ponašanja. Tek kada dosljedno koristimo vještine zaštite zdravlja, možemo reći da stečeno znanje poprima pravi smisao u području prevencije. Unatoč poboljšanju znanja mladih o zaštiti spolnog zdravlja, primjena zaštitnih ponašanja uključujući prepoznavanje rizičnih spolnih ponašanja i potrebe za testiranjem, i dalje ostaju izazov.

VIŠE