COVID-19 infekcija u osoba zaraženih HIV-om

Izvor: freepik.com
Izvor: freepik.com


Već dulje od godinu dana na gotovo sve aspekte naših života je utjecao SARS-CoV-2 virus koji uzrokuje bolest COVID-19. Do ovog trenutka (22.3.2021.) potvrđeno je oko 122 milijuna slučaja COVID-19 te 2.7 milijuna smrtnih slučajeva uslijed COVID-19 infekcije u svijetu. Posljednja tri tjedna ponovno dolazi do porasta broja oboljelih, s globalnim porastom od 10% u posljednjem tjednu u odnosu na prethodni. Više od 80% novih slučajeva COVID-19 te novih smrtnih slučajeva zabilježeno je u Americi i Europi. Hrvatska prati trendove u porastu broja zaraženih u Europi, pa su dnevne brojke novozaraženih s COVID-19 gotovo svakog od posljednjih nekoliko dana veće od 1000, a trenutno su na bolničkom liječenju 1033 bolesnika. Od same pojave SARS-CoV-2 krajem 2019. godine u Kini dogodio se nezapamćen i brz odgovor na pandemiju. Zdravstveni sustavi diljem svijeta su se nastojali prilagoditi novim uvjetima rada, užurbano se radilo, a i dalje se radi na istraživanju potencijalnih terapijskih opcija, ispitivanju cjepiva i ostalih mjera prevencije, s ciljem povratka u život kakav smo živjeli prije pojave ove bolesti. Trenutno je od strane Europske agencije za lijekove na području Europske unije odobreno za primjenu četiri vrste cjepiva protiv SARS-CoV-2: Comirnaty cjepivo tvrtke Pfizer/BioNTech, Moderna cjepivo, AstraZeneca i cjepivo tvrtke Janssen. Do danas je aplicirano 397 milijuna doza cjepiva globalno. Saznanja o patogenezi, kliničkoj slici, načinima i rizicima prijenosa virusa svakim danom rastu i brzo postaju dostupna javnosti.

SARS-CoV-2 virus će uzrokovati različito tešku kliničku sliku ovisno o mnoštvu različitih čimbenika vezanih uglavnom za samog bolesnika. Oko 1/200 do 1/100 osoba umrijet će uslijed COVID-19 bolesti, a ovaj zabrinjavajući podatak ukazao je na potrebu boljeg razumijevanja čimbenika koji su povezani sa smrtnim ishodom. U Engleskoj je kreirana zdravstvena analitička platforma OpenSAFELY koja obuhvaća velik broj bolesnika, čak 40% bolesnika na razini države s podacima prvenstveno iz primarne zdravstvene skrbi. Analizirani su podaci od 17.2 milijuna bolesnika koji su povezani s 10 926 smrti uslijed COVID-19 bolesti. Utvrđeno je da je smrt uslijed COVID-19 povezana s muškim spolom, starijom životnom dobi, dijabetesom, teškom astmom i nekim drugim komorbiditetima. Osobe starije od 80 g. imale su 20 puta veći rizik od smrtnog ishoda u odnosu na osobe u dobi 50-59 g. Rizik od smrtnog ishoda bio je povećan u osoba s transplantiranim organom 4 puta, kod osoba s bilo kojom hematogenom malignom bolesti tri puta, dva puta u osoba s neurološkim bolestima, teškim oblicima pretilosti i nekontroliranim dijabetesom, a muškarci su imali dvostruko veći rizik od smrtnog ishoda u odnosu na žene. Povećan rizik od smrtnog ishoda za 50 do 75% utvrđen je u osoba crne i žute rase, slabijeg socijalnog statusa, osoba s bolestima jetre, moždanim udarom, demencijom, renalnom bolesti i teškom respiratornom bolesti osim astme. Nešto veći rizik od smrtnog ishoda zabilježen je u onih s kroničnom bolesti srca, reguliranim dijabetesom, bilo kojim tumorom, astmom, sistemskim lupusom, psorijazom, reumatoidnim artritisom, srednje teškim oblicima pretilosti i pušenjem. Zahvaljujući današnjoj razini HIV skrbi, osobe zaražene HIV-om žive normalan životni vijek te se događa pomak u smislu „starenja“ HIV populacije. Ove osobe češće imaju multiple komorbiditete u odnosu na HIV negativne osobe, a duljina trajanja HIV infekcije povezana je s većom učestalošću komorbiditeta. Istraživanje provedeno na kohorti HIV bolesnika iz južnog Brazila, gdje je medijan dobi bio 57 godina, a 56% ispitanika su bili muškarci, prevalencija multiplih komorbiditeta je bila značajno veća u HIV pozitivnih u odnosu na HIV negativne osobe (63% vs. 43%), a medijan broja komorbiditeta je bio također veći (2 vs. 1). Duljina trajanja HIV infekcije, a i duljina korištenja antiretrovirusne terapije bili su povezani s više komorbiditeta.

Nekoliko istraživanja koja su obuhvatila HIV-pozitivnu populaciju u kojima se analizirao rizik od smrtnog ishoda uslijed COVID-19 bolesti pokazala su da je taj rizik u ovoj populaciji veći. Istraživanje učinjeno na već spomenutoj OpenSAFELY platformi obuhvatilo je 27 480 HIV-pozitivnih osoba. Utvrđeno je da nije bilo razlike u odnosu na HIV-negativne osobe u prevalenciji debljine i drugih komorbiditeta osim kronične bolesti jetre i hepatitis C infekcije. Kumulativna stopa smrtnosti uslijed COVID-19 bolesti u HIV populaciji je bila 0,087%, dok u HIV negativnoj populaciji 0,038%, a nakon korekcije rezultata u odnosu na dob i spol, HIV-pozitivni bolesnici su 2,9 puta češće umirali uslijed COVID-19. U konačnici, nakon korekcije rezultata u odnosu na sve poznate rizične čimbenike, HIV-pozitivne osobe su 2,3 puta češće umirale od COVID-19. Od 25 HIV-pozitivnih osoba koje su umrle, 23 su imale barem jedan komorbiditet, uglavnom arterijsku hipertenziju ili dijabetes. U ovom istraživanju nije bilo moguće analizirati utjecaj viremije i razine imunokompromitiranosti na smrtni ishod s obzirom da se radi o podacima s razine primarne zdravstvene zaštite. U ISARIC istraživanju analizirane su karakteristike i ishodi ukupno 47 539 bolesnika hospitaliziranih radi COVID-19, od kojih je 115 bilo HIV pozitivno. HIV-pozitivni bolesnici su u prosjeku imali dulje trajanje simptoma u odnosu na HIV negativne (5 dana vs. 3 dana) i češće su imali sistemske simptome i znakove kao što su povišena tjelesna temperatura i tahikardija. Nakon korekcije u odnosu na dob, spol, etnicitet, komorbiditete i vrijeme prijema u bolnicu, HIV pozitivne osobe imale su 63% veći rizik od smrtnog ishoda u odnosu na opću populaciju. U istraživanju iz Južne Afrike na 22 308 COVID-19 bolesnika, smrtnost je bila 2,8%, a nakon korekcije u odnosu na dob, spol i komorbiditete, HIV infekcija je bila povezana s povećanim rizikom od smrti uslijed COVID-19, čak i neovisno o viremiji i razini imunosupresije. Potrebno je naglasiti da nijedna od ovih velikih studija nije analizirala rizik od obolijevanja od COVID-19 u HIV populaciji kao ni rizik za razvoj teške kliničke slike ili potrebe za hospitalizacijom. Objavljeno je još nekoliko manjih studija na HIV populaciji te studija u kojima je HIV populacija činila mali dio ispitanika.

U istraživanju iz New Yorka na 2988 HIV-pozitivnih osoba koje su oboljele od COVID-19 pokazalo se da su češće hospitalizirani u odnosu na opću populaciju te da je rizik od hospitalizacije bio povezan s uznapredovalom HIV bolesti. U istraživanju na 175 HIV bolesnika zaraženih SARS-CoV-2, 28% je razvilo težak oblik bolesti, a 4% je umrlo. U multivarijatnoj analizi, jedini čimbenik povezan s rizikom od razvoja teškog oblika COVID-19 je bio trenutni broj CD4+ limfocita manji od 350/µl, a niža razina najnižeg broja CD4+ limfocita je bila povezana s mortalitetom. British HIV Association (BHIVA), EACS (European AIDS Clinical Society) i Infectious Diseases Society of America (IDSA) pozivaju na oprez i ukazuju na potencijalno teži klinički tijek COVID-19 kod HIV-pozitivnih osoba s brojem CD4+ limfocita ispod 200/mm3, mjerljivom viremijom ili među onima koji ne uzimaju antiretrovirusnu terapiju.

Zaključno, trenutne spoznaje ukazuju na veći rizik od smrtnog ishoda u osoba zaraženih HIV-om u kontekstu opterećujućih komorbiditeta te uznapredovale HIV bolesti i imunodeficijencije. Osobe koje žive s HIV-om trebale bi biti jedna od prioritetnih skupina za cijepljenje protiv SARS-CoV-2, a daljnja istraživanja će nam vjerojatno dati odgovore na pitanja koja još uvijek nisu odgovorena.

Autorica: Nikolina Bogdanić, dr. med.
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“


Izvori:

U partnerstvu sa: