Rak vrata maternice, čiji je glavni uzročnik vrlo raširena spolno prenosiva infekcija humanim papilloma virusom (HPV), u velikoj mjeri možemo spriječiti primarnom prevencijom: cijepljenjem protiv HPV-a i odgovornim spolnim ponašanjem te sekundarnom prevencijom: otkrivanjem u vrlo ranoj fazi, što je dovelo do znatnog smanjenja pojavnosti ove bolesti u razvijenim zemljama.
Kako bismo dobili uvid u korištenje mjera primarne i sekundarne prevencije raka vrata maternice, na internetskoj stranici Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja raka vrata vaternice “Neću rak” https://necurak.hzjz.hr/ objavljena je anonimna anketa o ginekološkim pregledima i cijepljenju protiv humanog papilloma virusa (HPV) koju mogu ispunjavati korisnice navedene mrežne stranice. Cilj ankete je prikupljanje podataka radi boljeg razumijevanja korištenja zdravstvene zaštite i doprinos planiranju i evaluaciji aktivnosti u području preventivnih aktivnosti i promicanja zdravlja.
U anketi je tijekom prve godine objave mrežne stranice sudjelovalo 180 sudionica, u dobi od 15 do 50 i više godina. Najviše sudionica je imalo između 40 i 49 godina (30%), zatim 30 do 35 godine (21 %), a 17 % sudionica je bilo u dobi od 35 do 39 godina.
Ginekološki pregledi
Od navedenih sudionica, tri četvrtine ispitanica (77%) izjavilo je da izabranog ginekologa ima u sklopu javnog zdravstva (plaćanje preko zdravstvenog osiguranja) dok jedna petina (20 %) ispitanica ima privatnog ginekologa. Oko jedna trećina ispitanica (29%) prvi je ginekološki pregled obavilo prije osamnaeste godine, njih 39 % u dobi d 18. do 20. godine, te 22% između 20. i 24. godine.
Velika većina ispitanica koje su sudjelovale u on-line anketi (88%), obavilo je, sukladno stručnim preporukama, ginekološki pregled unutar prethodne tri godine (64% unutar godine dana, 15% unutar dvije godine). No dio ispitanica (13 %) nije učinilo preporučeni ginekološki pregled unutar posljednje tri godine, a trećina od njih ga nisu učinile niti unutar proteklih pet godina. Među ispitanicama koje nisu obavile ginekološki pregled u posljednje tri godine, trećina nije obavilo pregled nikada. Glavni razlozi za ne obavljanje ginekološkog pregleda u posljednjih pet i više godina bili su nedostupnost vlastitog ginekologa, nedostatak slobodnog vremena, nedostatak tegoba od strane ginekološkog sustava. Samo mali udio tih ispitanica (oko 1 %) navodilo je kao razlog prethodno negativno iskustvo na pregledu ili su smatrale da se pregled ne treba obaviti.
Gotovo polovina ispitanica izjavilo je da nikada nije testirano na HPV. Oko četvrtina ispitanica je obavilo HPV testiranje u posljednjih pet godina, dok je 13% to učinilo prije više od 5 godina.
Slične podatke o dinamici obavljanja preventivnih ginekoloških pregleda pokazuju rezultati Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj 2019. (EHIS, HZJZ). u kojoj je veliki broj ispitanica (žene u dobi od 25 do 64 godina), njih 78 % obavio Papa test u protekle tri godine (42% unutar godine dana, 26% unutar dvije godine). Prije 3 i više godina PAPA test je obavilo 17,4% žena te dobi, a njih 4,5% izjavilo je da to nije obavilo nikada.
Cijepljenje protiv HPV-a
Da se cijepilo protiv HPV-a izjavilo je samo 9% od ukupnog broja ispitanica te ih se približno još toliko planira cijepiti u budućnosti. Protiv HPV-a nije cijepljeno 85 % ispitanica.
I rezultati drugih do sada provedenih istraživanja o udjelu cijepljene djece i mladih protiv HPV-a pokazali su male obuhvate cijepljenjem. U telefonskoj anketi o stavovima i informiranosti roditelja o spolnom zdravlju i HPV-u Grada Zagreba iz 2018. godine, samo oko 10% ispitanika je izjavilo da je cijepilo svoje dijete. U nacionalnom online presječnom istraživanju o znanju, stavovima i rizičnom spolnom ponašanju mladih u dobi od 18 do 25 godina koje je provodio Filozofski fakultet sa suradnicima u 2021./2022. godini (SERZAM 2020) samo 13% mladića i 26% djevojaka je izjavilo da se cijepilo protiv HPV-a.
Ponovimo o prevenciji raka vrata maternice:
e- tečaj Prevencija i rano otkrivanje raka vrata maternice – kome vrijedi reći PA-PA? (bodovano od HLK)
Autorica: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. spec. epidemiologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
