Uvedena anketa za prikupljanje dodatnih epidemioloških, laboratorijskih i kliničkih podataka za bolje razumijevanje epidemiološkog stanja i planiranje preventivnih programa
Virusni hepatitisi B i C su zarazne bolesti koje predstavljaju javnozdravstveni izazov, a globalni ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih Naroda, strategije Svjetske zdravstvene organizacije te nacionalne strategije i akcijski planovi usmjereni su na smanjenje novih infekcija virusnih hepatitisa i poboljšanje dijagnoze i liječenja kako bi se postigla eliminacija virusnih hepatitisa do 2030.
Dugotrajni hepatitis B i C može uzrokovati kronični virusni hepatitis, koji ako se ne liječi može uzrokovati teška oštećenja jetre i razvoj ciroze s rizikom od razvoja raka jetre i niza drugih komplikacija. Prema posljednjem izvješću o uzrocima smrti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za 2022. godinu, od bolesti jetre umrlo je 1.512 građana Hrvatske (među njima 480 od raka jetre). Na temelju prijava u registar zaraznih bolesti HZJZ-a posljednjih godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje oko 60 oboljelih od hepatitisa B i oko 120 oboljelih od hepatitisa C.
Da bi se postigla eliminacija i odredili strateški ciljevi važno je praćenje opterećenja bolesti, broja zaraženih i oboljelih za svaku zemlju. Kontinuirano praćenje praćenje epidemiološke situacije je ključno za uspješno provođenje odgovora zdravstvenog sektora na hepatitis. U cilju ujednačavanja praćenja i boljeg razumijevanja epidemiologije virusnih hepatitsa, Europski parlament i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) uveo je 2011. godine preporuku „pojačanog nadzora“ za hepatitis B i hepatitis C u državama članicama Europske unije. Svjetska zdravstvena organizacija u objedinjenoj strategiji mjera zdravstvenog sustava za prevenciju i liječenje infekcije HIV-om, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih bolesti za razdoblje 2022.-2030. te u izvještaju i preporukama za praćenje napretka u postizanju globalnih ciljeva, kao jedan od ciljeva i snažnu preporuku navodi poboljšanje epidemioloških podataka za procjenu opterećenja bolestima. Hepatitis B i C se u Hrvatskoj prate kroz kontinuirano praćenje incidencije temeljeno na obveznim prijavama zaraznih bolesti, podatcima o obveznom testiranju dobrovoljnih davatelja krvi i organa i trudnica, te temeljem sporadičnih seroepidemioloških istraživanja u općoj populaciji i kod osoba s povećanim rizikom za zarazu kao što su osobe koje injektiraju droge, seksualni radnici, muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, zatvorenici, osobe koje posjećuju klinike za spolno zdravlje i sl. Za procjenu opterećenja bolesti koriste se i drugi izvori podataka poput nacionalnog registra za rak, registra osoba koje se liječe zbog zlouporabe psihoaktivnih supstanci, baze hospitalizacija, baze uzroka smrti.
Prikupljanje osnovnih prijava hepatitisa B i C u sklopu praćenja svih zaraznih bolesti
Virusni hepatitisi se u Hrvatskoj prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/2) i Pravilniku o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti (NN 9/2024) obavezno prijavljuju u epidemiološki informacijski sustav praćenja zaraznih bolesti i praćenje je sveobuhvatno (prijavljuju se svi slučajevi), temeljeno na važećim EU definicijama za praćenje zaraznih bolesti (2018.) i uključuje laboratorijsku potvrdu bolesti, a provodi se, uz sporadične iznimke prijavljivanja na papirnatom obrascu, elektronički putem programskog rješenja Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS). Koordinaciju prikupljanja podataka i izvještaje na nacionalnoj razini provodi HZJZ.
Unaprjeđenje praćenja hepatitisa B i C – pojačano praćenje
Sukladno međunarodnim i nacionalnim smjernicama kontinuirano se unaprjeđuje sustav epidemiološkog nacionalnog praćenja i nadzora nad zaraznim bolestima.
U 2024. godini je u NAJS uz osnovnu prijavu (osobni identifikator oboljele osobe, naziv i šifra bolesti, uzročnik bolesti, adresa, spol, zanimanje, radni status, datum rođenja, datum oboljevanja, mjesto oboljevanja, cijepni status, datum cijepljenja, način utvrđivanja bolesti) uvršteno i dodatno/pojačano praćenje, odnosno anketni obrasci za virusni hepatitis B i C. Ovaj sustavni način prikupljanja dodatnih podataka o hepatitisu B i C će doprinijeti razumijevanju epidemioloških podataka te će omogućiti sustavno i standardizirano prikupljanje i izvještavanje.
Kronologija uvođenja dodatnog praćenja hepatitisa B i C
U siječnju 2018. godine, sukladno preporukama Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) započelo je uvođenje pojačanog praćenja hepatitisa B i C na način da se uz osnovnu prijavu zaraznih bolesti počelo s pilot projektom prikupljanja podataka temeljem anketnog upitnika u obliku papirnatog obrasca i online ankete u LimeSurvey sučelju kojim su se prikupljali dodatni epidemiološki, laboratorijski i klinički podaci od oboljelih. Anketa za dodatno praćenje hepatitisa B i C je izrađena temeljem skupa varijabli ECDC-a, a podaci iz osnovne prijave u NAJS-u i anketnog upitnika putem jedinstvenog identifikatora su se povezivali na nacionalnoj razini u HZJZ-u.
Cilj je bio prikupiti dodatne podatke koji uključuju podatke o putu prijenosa, laboratorijskim rezultatima, simptomima bolesti, komplikacijama, liječenju čime bi se doprinijelo boljem razumijevanju epidemiologije hepatitisa B i hepatitisa C u Hrvatskoj i poboljšalo kvalitetu nacionalnog i međunarodnog izvještavanja o incidenciji i značajkama ovih bolesti.
Nakon godinu dana pilot projekta započelo se s implementacijom dodatnog anketnog upitnika u NAJS ksko bi se omogućilo upisivanje podataka u dodatne ankete direktno u NAJS. Izrada i potpuna implementacija programske nadogradnje za dodatnu anketu u aplikaciji za prijavljivanje zaraznih bolesti NAJS-a završeno je u siječnju 2024. godine.
I nakon implementacije u sustav i dalje radimo na unaprjeđenju anketa (uglavnom na poboljšanju logičkih kontrola i sličnih funkcionalnosti) u suradnji s informatičarima.
U nastavku možete vidjeti neke snimke ekrana anketa za dodatno praćenje hepatitisa B i C u NAJS-u:
Ekran kartice za opće podatke, kliničku sliku i liječenje dodatne ankete za hepatitis B
Preliminarni podaci
Od početka implementacije obrasca za dodatnu anketu do trenutka pisanja ovog članka (1.1.-5.7.2024.) u NAJS je za hepatitis C zaprimljeno 27 osnovnih prijava i 11 dodatnih anketnih obrazaca (41%), a za hepatitis B 25 osnovnih prijava i 15 anketnih obrazaca (60%). Za hepatitis C je kao najvjerojatniji put prijenosa najčešće navedeno injektiranje droga (5), slijede po dva slučaja prijenosa krvlju i krvnim pripravcima i neprofesionalne ozljede i jedan slučaj označen kao nepoznato. Za hepatitis B za najvjerojatniji put prijenosa najčešće je navedeno drugo (poznat put prijenosa, nije na listi) (9), te po dva slučaja nozokomijalnog puta prijenosa i jedan slučaj spolnog puta prijenosa i prijenosa s majke na dijete.
Zaključak i zahvala zdravstvenim djelatnicima koji sudjeluju
Sustavno dodatno/pojačano praćenje hepatitisa B, C kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini značajno će doprinijeti razumijevanju epidemiologije virusnih hepatitisa u Hrvatskoj i sukladno je preporukama i smjernicama za praćenje zaraznih bolesti ECDC-a, a u čemu je jako važna pomoć zdravstvenih djelatnika u prikupljanju podataka. Ovom prilikom zahvaljujemo svim kolegama koji sudjeluju u ispunjavanju prijava hepatitsa B i C i dodatnih anketnih obrazaca te sustavnom nadzoru za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa (kao i ostalih zaraznih bolesti) na dosadašnjem i budućem doprinosu. Ujedno pozivamo sve liječnike u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti koji rade u području dijagnosticiranja hepatitisa B i C da što ažurnije popunjavanje osnovne prijave virusnih hepatitisa u NAJS, a epidemiologe na ispunjavanje dodatnih anketa, jer tim zajedničkim radom svi zajedno značajno doprinosimo preciznijoj procjeni epidemiološkog stanja te planiranju i evaluaciji ciljanih programa prevencije virusnih hepatitisa.
Autorica: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. spec. epidemiologije, Odjel za HIV, krvlju i spolno prenosive bolesti, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Literatura:
Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21)
Decisions Commission Implementing Decision (EU) 2018/945 of 22 June 2018 on the communicable diseases and related special health issues to be covered by epidemiological surveillance as well as relevant case definitions. Official Journal of the European Union 2018; 170/1. Available from: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2018.170.01.0001.01.ENG
Collection of annual enhanced surveillance data from European countries https://www.ecdc.europa.eu/en/about-us/who-we-work/disease-and-laboratory-networks/european-network-hepatitis-b-and-c
Duffell EF, van de Laar MJW, Amato-Gauci AJ. Enhanced surveillance of hepatitis B in the EU, 2006-2012. J Viral Hepat. 2015;22(7):581-9. https://doi.org/10.1111/jvh.12364 PMID: 25417854. Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25417854/
Duffell EF, van de Laar MJW, Amato-Gauci AJ. Enhanced surveillance of hepatitis C in the EU, 2006 – 2012. J Viral Hepat. 2015;22(7):590-5. https://doi.org/10.1111/jvh.12367 PMID: 25420699 Dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/25420699/
Mozalevskis A, Eramova I, Safreed-Harmon K, Lazarus JV. Hepatitis B and C surveillance and screening programmes in the non-EU/EEA Member States of the WHO European Region: survey findings from 10 countries, 2012 separator commenting unavailable. Eurosurveillance. 2016;21(22) Dostupno na: https://www.eurosurveillance.org/content/10.2807/1560-7917.ES.2016.21.22.30245
World Health organization. Global health sector strategies on, respectively, HIV, viral hepatitis and sexually transmitted infections for the period 2022-2030. World Health organization; 2022
World Health organization. Global hepatitis report 2024: action for access in low- and middle-income countries. Geneva: World Health Organization; 2024. Dostupno na: https://www.who.int/publications/i/item/9789240091672
Consolidated guidelines on person-centred viral hepatitis strategic information: using data to support country scale-up of hepatitis prevention, diagnosis and treatment services. Geneva: World Health Organization; 2024. Dostupno na: https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/376410/9789240091313-eng.pdf?sequence=1
