Porast slučajeva spolno prenosivih infekcija u Europi: epidemiološki podaci, izazovi prevencije i važnost suradnje javnog i civilnog sektora

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je najnovija godišnja epidemiološka izvješća o spolno prenosivim infekcijama (SPI) za 2023. godinu, ukazujući na kontinuirani rast slučajeva u Europskoj uniji i Europskom gospodarskom prostoru (EU/EEA). Ovi podaci naglašavaju potrebu za pojačanom javnozdravstvenom intervencijom, uključujući prevenciju, testiranje i liječenje, s ciljem smanjenja širenja SPI i povezanih komplikacija.

Epidemiološki trendovi

Najnoviji podaci ukazuju na značajan porast broja prijavljenih slučajeva gonoreje i sifilisa, nastavak uzlaznog trenda zabilježenog prethodnih godina.

  • Gonoreja: U 2023. godini prijavljeno je gotovo 100 000 potvrđenih slučajeva gonoreje u zemljama EU/EEA, što predstavlja porast od 31% u odnosu na 2022. te više od 300% u odnosu na 2014. godinu. Najveće stope među ženama zabilježene su u dobi od 20 do 24 godine, dok su kod muškaraca najviše stope među populacijom od 25 do 34 godine. Neliječena gonoreja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, uključujući upalne bolesti zdjelice i neplodnost.
  • Sifilis: U 2023. prijavljeno je 41 051 potvrđenih slučajeva sifilisa, što je povećanje od 13% u odnosu na prethodnu godinu i dvostruko povećanje u odnosu na 2014. godinu. Većina slučajeva (72%) zabilježena je među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM), no primjetan je porast među ženama svih dobnih skupina. Neliječeni sifilis može imati dugoročne posljedice na kardiovaskularni i živčani sustav te uzrokovati ozbiljne komplikacije tijekom trudnoće.
  • Klamidija: Unatoč usporavanju rasta broja prijavljenih slučajeva klamidije u 2023., ova infekcija ostaje najčešća bakterijska spolno prenosiva bolest u Europi, s više od 230 000 prijavljenih slučajeva. Najviše su pogođene mlade žene u dobi od 20 do 24 godine.

Antimikrobna rezistencija i izazovi liječenja

Sve veća otpornost gonoreje na antibiotike predstavlja ozbiljan izazov za javno zdravlje, ugrožavajući učinkovitost dostupnih terapija. ECDC aktivno prati antimikrobnu rezistenciju (AMR) kod Neisseria gonorrhoeae te surađuje s državama članicama na jačanju nadzora i razvijanju strategija za smanjenje rizika otpornosti na antibiotike.

Faktori koji doprinose porastu SPI

Porast broja prijavljenih slučajeva može se djelomično objasniti povećanom dostupnošću testiranja u određenim populacijama. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se procijenili drugi čimbenici, uključujući promjene u seksualnom ponašanju, smanjenu upotrebu kondoma i povećan broj seksualnih partnera.

Preporuke za prevenciju i kontrolu SPI

S obzirom na zabrinjavajuće trendove, ECDC naglašava važnost proaktivnih mjera za smanjenje učestalosti SPI, uključujući:

  • Promicanje sigurnih seksualnih praksi, uključujući dosljednu i pravilnu upotrebu kondoma za vaginalni, analni i oralni seks.
  • Povećanje dostupnosti testiranja i edukacija o važnosti ranog otkrivanja infekcija, osobito među populacijama pod povećanim rizikom.
  • Jačanje svijesti o simptomima SPI, poput iscjetka, boli pri mokrenju, čireva ili osipa u genitalnom području, te poticanje rane medicinske intervencije.
  • Unaprjeđenje strategija liječenja i nadzora kako bi se spriječilo daljnje širenje infekcija i smanjio rizik od antimikrobne rezistencije.

Rano otkrivanje i pravovremeno liječenje ključni su za sprječavanje komplikacija i prekidanje lanca prijenosa SPI. S obzirom na rastući javnozdravstveni izazov, nužna je integracija multidisciplinarnih pristupa u edukaciji, prevenciji i liječenju kako bi se smanjio teret ovih infekcija na europskoj razini.

Uloga organizacija civilnog društva u prevenciji SPI

Institucionalni zdravstveni sustav ima ključnu ulogu u dijagnostici i liječenju SPI, no iskustva brojnih europskih zemalja pokazuju da njegova nadogradnja kroz djelovanje organizacija civilnog društva (OCD) može značajno doprinijeti prevenciji i smanjenju pojavnosti SPI, posebice među mladima i rizičnim skupinama.

Organizacije civilnog društva često imaju snažnu povezanost s lokalnim zajednicama i omogućuju pristup osobama koje su teže dostupne kroz standardne zdravstvene sustave, uključujući mlade, LGBTQ+ zajednicu, osobe koje prakticiraju rizično seksualno ponašanje i one koje imaju smanjen pristup zdravstvenim uslugama. Neke od ključnih aktivnosti OCD-a u ovom području uključuju:

  • Edukaciju i osvještavanje: Organizacije civilnog društva često provode interaktivne radionice, kampanje i digitalne alate (mobilne aplikacije, online kvizove, društvene mreže) koji mladima nude priliku za neformalno učenje o zaštiti spolnog zdravlja.
  • Besplatno i anonimno testiranje: U suradnji sa zdravstvenim ustanovama, OCD-i često nude besplatno, brzo i anonimno testiranje na SPI, što može potaknuti mlade i rizične skupine da se testiraju bez straha od stigmatizacije.
  • Pružanje podrške i savjetovanja: Mnogi OCD-i nude psihosocijalnu podršku osobama koje su suočene s dijagnozom SPI, pomažući im u procesu liječenja i emocionalne prilagodbe.
  • Distribuciju zaštitnih sredstava: Kroz svoje aktivnosti, OCD-i često distribuiraju besplatne kondome i edukativne materijale, čime potiču sigurno seksualno ponašanje.

Važnost sinergije zdravstvenog sustava i društvene zajednice

Učinkovita prevencija SPI zahtijeva koordiniranu suradnju između zdravstvenih institucija i organizacija civilnog društva. Institucionalni sustav osigurava medicinsku stručnost, resurse i infrastrukturu, dok OCD-i omogućuju dodatni doseg i inovativne metode angažiranja mladih i rizičnih skupina. Ova sinergija omogućuje:

  • Širenje dostupnosti testiranja i liječenja, osobito među populacijama koje iz različitih razloga izbjegavaju kontakt sa zdravstvenim sustavom.
  • Smanjenje stigmatizacije kroz aktivnosti zajednice koje promiču inkluzivnost, prihvaćanje i destigmatizaciju razgovora o spolnom zdravlju.
  • Integraciju digitalnih alata za edukaciju i prevenciju, čime se omogućava bolji doseg među mladima koji konzumiraju informacije putem mobilnih aplikacija i društvenih mreža.
  • Jačanje zdravstvene pismenosti kroz zajedničke programe formalnog i neformalnog obrazovanja.

Zaključak

S obzirom na zabrinjavajuće epidemiološke trendove SPI u Europi, nužna je provedba multidisciplinarnih javnozdravstvenih strategija koje uključuju preventivne aktivnosti, ranu dijagnostiku i liječenje. Organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u jačanju prevencije i nadopunjavanju institucionalnog zdravstvenog sustava, posebice u radu s mladima i rizičnim skupinama.

Sinergija zdravstvenog sektora i društvene zajednice ključna je za osiguravanje sveobuhvatnog pristupa spolnom zdravlju, smanjenje stigme i poticanje odgovornog seksualnog ponašanja. Kontinuirana suradnja i inovativne strategije javnozdravstvenih i civilnih aktera mogu značajno doprinijeti smanjenju stope SPI i očuvanju zdravlja mladih generacija u Europi.


Izvor prilagođenog sadržaja: https://www.ecdc.europa.eu/en/news-events/sti-cases-continue-rise-across-europe

U partnerstvu sa:

Volimzdravlje.hr

FREE
VIEW