Projekt EHR-STI – Praćenje spolno prenosivih infekcija (SPI) – gonokoknih infekcija – na temelju rutinski zabilježenih elektroničkih zdravstvenih zapisa (HER) – (STI gonococcal infections surveillance based on electronic health records), u kojem je uz petnaestak zemalja članica EU/EEA sudjelovala i Hrvatska, provodio se od 2024. do veljače 2025. godine.
Opći cilj je bio istražiti, pilotirati i evaluirati mogućnosti novih izvora podatka u svrhu praćenja na temelju korištenja elektroničkih zdravstvenih podataka o gonoreji koji su zabilježeni tijekom pružanja usluga u sustavu zdravstva ili u sklopu preventivnih programa u zajednici.
Projekt se provodio u sklopu europskih projekata u području razvoja i provedbe praćenja zaraznih bolesti korištenjem rutinski zabilježenih elektroničkih zdravstvenih zapisa prilikom pružanja zdravstvenih usluga u epidemiološke svrhe u zemljama Europske unije i Europske ekonomske zajednice – EU/EEA, a financirali su ga Europski centar za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) i organizacija za epidemiološka istraživanja Epiconcept.
Epidemiologija gonoreje u Europi
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), gonoreja je druga najčešće prijavljena SPI u zemljama Europske unije/Europskog gospodarskog prostora (EU/EEA), nakon klamidije. Tijekom posljednjeg desetljeća zabilježen je trend porasta učestalosti gonokoknih infekcija u EU/EEA. Učestalost gonoreje porasla je s 8, 2 na 100 000 stanovnika na 31,7 na 100 000 stanovnika od 2009. do 2019. U 2022. godini prijavljen je 70 881 potvrđeni slučaj gonoreje u 28 zemalja EU/EEA, s ukupnom stopom prijave od 17,9 slučajeva na 100 000 stanovnika, što predstavlja povećanje od 48% u ukupnoj stopi prijave u usporedbi s 2021. Kad se iz vremenske serije isključi UK, gonoreja Stopa prijavljivanja za EU/EEA u 2022. bila je najviša zabilježena od početka europskog nadzora SPI 2009. Populacija u većem riziku zaraze Mlađe osobe, osobito mlađe od 25 godina, te muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM) imaju veću vjerojatnost zaraze.
Epidemiologija gonoreje u Hrvatskoj
Prema podacima pristiglih prijava u Registar zaraznih bolesti HZJZ-a (Nacionalni informacijski javnozdravstveni sustav – NAJS), u razdoblju od 2019. do 2023. godine broj oboljelih od gonoreje bio je 119, a u prosjeku je bilo 24 prijave godišnje.
Najviše oboljelih prijavljeno je u 2019. godini (41), a najmanje u 2020 (12). Muškarci češće obolijevaju u odnosu na žene (oboljelo je 100 muškaraca i 19 žena), populacija pod povećanim rizikom za gonoreju uključuje muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). Najčešće su oboljeli u dobnim skupinama od 20 do 29 te 30 do 39 godina u oba spola.
Antimikrobna rezistencija gonokoka u Hrvatskoj
Antimikrobna rezistencija (AMR) kod gonokoka je česta i sve veći problem koji potencijalno može ugroziti liječenje gonoreje u EU/EEA. Praćenje AMR-a je ključno za otkrivanje nove i rastuće rezistencije na antimikrobne lijekove. ECDC od 2009. godine provodi program EuroGASP nadzora nad AMR gonokoka u Europi, u kojem od 2025. godine sudjeluje i Hrvatska, u cilju praćenja pojave slučajeva smanjene osjetljivosti gonokoka na antibiotike. Prema dostupnim podacima praćenja AMR gonokoka u Hrvatskoj nema razvoja rezistencije na cefalosporine viših generacija (ceftriakson, cefiksim) i azitromicin. No i dalje, zabrinjava brzi razvoj i širenje otpornosti u NG, na nivou EU, na donedavno djelotvorne kinolone, cefalosporine treće generacije, ali i makrolide, što ograničava mogućnost liječenja.
Postojeći sustav praćenja gonoreje i izazovi
Praćenje gonoreje u Hrvatskoj je integrirano u epidemiološki informacijski sustav prijava zaraznih bolesti koji je sastavni dio Nacionalnog javnozdravstvenog informacijskog sustava (NAJS). Temelji se primarno na sustavu prijava zaraznih bolesti koji je generaliziran/sveobuhvatan, pasivan i reguliran zakonskim propisima te koristi EU definicije slučaja. Prijavljivanje se provodi velikom većinom elektroničkim putem, iz privatnog sektora i nekih bolnica u papirnatom obliku, zakonska obveza prijavljivanja odnosi se na sve liječnike u zdravstvenom sustavu (javnom i privatnom), a prikupljaju se individualne prijave oboljenja i smrti od zarazne bolesti.
Potreba za unaprjeđenjem praćenja gonoreje
Na temelju iskustva i s obzirom na poznate slabosti postojećih pasivnih sustava prikupljanja prijava zaraznih bolesti s mogućnošću podprijavljivanja, te uzimajući u obzir činjenicu trenda porasta pojavnosti gonoreje te antimikrobne rezistencije gonokoka u zemljama EU/EEA, postoji potreba za unaprjeđenjem sustava praćenja gonoreje i drugih SPI.
Svrha projekta je unapređenje postojećeg sustava praćenja zaraznih bolesti u okviru platforme NAJS prema tehničkim mogućnostima i javnozdravstvenim potrebama uključivanja drugih izvora podataka koje smo ocijenili kao izvedive i najvažnije s obzirom na potrebe dodatnog praćenja SPI, s fokusom na gonokokne infekcije.
Dostupni izvori rutinski zabilježenih elektroničkih zdravstvenih zapisa
Potencijalni drugi izvori koji bi se mogli koristiti za praćenje gonoreje su izvori iz službene zdravstvene statike koji uključuju podatke o testiranjima iz mikrobioloških laboratorija, registriranim dijagnozama iz ginekoloških ambulanti primarne zdravstvene zaštite te ordinacija liječnika obiteljske medicine te podaci o hospitalizacijama u stacionarnim ili dnevnim bolnicama za dijagnoze povezane s gonorejom. Također, izvori podataka za praćenje mogu biti i podaci iz mreže centara za dobrovoljno, besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje na HIV, virusne hepatitise i SPI (CST).
Izvori podataka za EHR i tip praćenja u ovom projektu
U sklopu ovog projekta analizirali smo mogućnosti korištenja potencijalnih drugih izvora EHR podataka za praćenje gonoreje, te je kao dodatni izvor podataka u ovom projektu odabran laboratorijski informacijski sustav (LIS). Dodatno se istražila mogućnost korištenja podataka iz CST-a. Jedan od dodatnih izvora podataka za testiranje u pilot projektu je i centar za dobrovoljno testiranje na HIV, hepatitise i SPI Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnih hepatitisa (CheckPoint Zagreb i Centar za zdravlje mladih).
Sustav praćenja u pilot projektu je sentinel dizajna, na subnacionalnoj/regionalnoj razini. Za sentinel mjesta prikupljanja podataka odabrana su dva mikrobiološka laboratorija: jedan u bolnici (KBC Osijek) i jedan u zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) iz dvije različite županije, te tri CST-a iz jedne županije od kojih dva djeluju u organizaciji civilnog društva (HUHIV i Iskorak), a jedan u zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Vrsta izvora podataka i ustanove/organizacije unutar njega odabrane su uzimajući u obzir dostupnost podataka o testiranju na gonoreju te tehničke, infrastrukturne i organizacijske mogućnosti prikupljanja podataka: odabrana su sentinel mjesta koja imaju potencijalno informatičko rješenje za dostavljanje EHR podataka nastalih u rutinskom radu i koje testiraju gonoreju.
Prikupljanje i analiza podataka
Podaci će se iz oba izvora prikupljati na individualnoj razini (case-based). U svrhu automatskog prikupljanja podataka iz laboratorija KBC-a razvijen je model koji uključuje standardizaciju šifrarnika laboratorijskih pretraga i rezultata testiranja, a podaci će se putem LIS-a prikupljati na središnju platformu HZJZ-a. Podaci iz laboratorija HZJZ-a će se prikupljati direktno iz njegovog sustava. Povezivanje laboratorijskih podataka (LIS) i prijava zaraznih bolesti (NAJS) će se provoditi korištenjem jedinstvenog identifikatora (OIB – osobni identifikacijski broj ili MBO -matični broj osiguranika).
Podatke iz CST centara će se u obliku Excel baze s anonimnim podacima dostavljati jednom mjesečno na posebno kreiran server u HZJZ-u. Podaci iz CST-a sadrže podatke o testiranjima na gonoreju, HIV, hepatitis B i C te HIV i bihevioralne podatke o spolnom ponašanju i rizičnim ponašanjima za zarazu. Statistička analiza prikupljenih podataka provodit će se u HZJZ-u. Za potrebe izvještavanja podaci će se anonimizirati te izvještavati u zbirnom obliku.
Ciljevi praćenja gonoreje korištenjem EHR temeljem podataka iz laboratorija
- Praćenje broja gonokoknih infekcija detektiranih u laboratorijskom sustavu i trenda njihove pojavnosti i dobne/spolne distribucije oboljelih u općoj populaciji kao dodatni/komplementarni izvor podataka epidemiološkog praćenja
Cilj praćenja gonoreje temeljem EHR podataka iz CST-a
- Praćenje bihevioralnih podataka iz CST centara
- Praćenje prevalencije i trendova bihevioralnih pokazatelja rizičnog spolnog ponašanja (npr. korištenje kondoma, broj partnera) u ključnim populacijama/osobama s većim rizikom za zarazu
- Praćenje broja testiranja i udio pozitivnih rezultata testiranja na gonoreju, druge SPI i HIV kod korisnika CST centara
U sljedećoj fazi projekta koji će se provoditi tijekom 2025. i 2026. godine, provodit će se pilotiranje prikupljanje podataka, izrada izvještaja te evaluacija prikupljanja dodatnih podataka.
Izazovi i planovi za budućnost
Glavni izazovi i barijere u provedbi projekta uključuju sljedeća područja:
- informatičku infrastrukturu: ograničenja informacijskog sustava laboratorija i CST-a (različite platforme/programska rješenja za bilježenje podataka koje nisu povezane, nestandardizirani, heterogeni i nestrukturirani podaci npr. nalaz laboratorijskog testiranja u pdf formatu)
- geografsku i demografsku reprezentativnost (subnacionalna, regionalna pokrivenost, prigodni uzorak)
- obuhvat populacije koja je u riziku (sentinel laboratoriji testiraju mali broj uzoraka na gonoreju)
Praćenje zaraznih bolesti važna je mjera sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti i jedan je od ciljeva u globalnim i nacionalnim strategijama i planovima prevencije zaraznih bolesti. Ključno je za planiranje, evaluaciju i unaprjeđenje učinkovitosti preventivnih mjera i programa. Stoga ga je potrebno kontinuirano unaprjeđivati i prilagođavati sukladno promjenama u zdravstvu i dostupnim tehnologijama.
Unatoč potencijalnim izazovima i ograničenjima, projekt EHR-STI koji uključuje korištenje podataka iz drugih izvora u svrhu nadopune postojećeg praćenja gonoreje na temelju prijava oboljenja, mogao bi doprinijeti unaprjeđenju praćenja i prevencije gonoreje i ostalih SPB u Hrvatskoj, te poslužiti kao model za unaprjeđenje praćenja drugih zaraznih bolesti.
Autorica: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. specijalist epidemiologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
