U zemljama Europske unije i Europsko Ekonomske zajednice (EU/EEA) tijekom posljednjeg desetljeća kontinuirano se smanjuju stope prijava novih slučajeva AIDS-a i smrti od AIDS-a. Pojavnost prijava novih infekcija HIV-om pokazuje relativno stabilno kretanje (Slika 1.). I iako se ukupno gledajući zemlje EU/EEA primjećuje pad prijava novih infekcija HIV-om, prijave HIV infekcija stalno rastu u 11 od 31 zemalja EU/EEA. Prema podacima prijava zaraznih bolesti Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC/WHO) u 2016. godini zabilježeno je oko 160.000 novih slučajeva HIV/AIDS-a u Europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od čega oko 30.000 slučajeva u zemljama članicama EU/EEA. Polovica novih infekcija HIV-om u Europi dijagnosticira se kasno (50 % osoba s manje od 350 CD4 stanica na mm3 krvi u vrijeme dijagnoze HIV infekcije). Kasnije dijagnoze češće se bilježe kod starijih osoba (u dobi 40 do 50 i više od 50 godina), osoba heteroseksualne orijentacije, i korisnika injektirajućih droga.
Kad gledamo Europsku regiju SZO, regija zemalja Istočne Europe, zajedno s Središnjom Azijom, je i dalje jedina regija na svijetu s rastućom epidemijom infekcije HIV-om, gdje se bilježi porast i velika učestalost infekcije HIV-om (18/100.000 stanovnika odnosno 50/100.000 s Rusijom). Opća stopa infekcije HIV-om u zemljama EU/EEA je 5.9 na 100.000 stanovnika (Slika 2.). Među prijavama infekcije HIV-om u 2016. godini u zemljama EU/EEA omjer muškarci – žene iznosio je 3.2. Spolni odnos između muškaraca (MSM) je i dalje najčešći prijavljeni put prijenosa (40 %) infekcije HIV-om u EU/EEA. Drugi najčešći put prijenosa je spolni odnos između žene i muškarca (oko 30 %), dok put prijenosa injektiranjem droga ima udio od 4 %. Hrvatska je među vodećim zemljama što se tiče postotka MSM među godišnjim prijavama HIV infekcije, već nekoliko posljednih godna, a u 2016. godini je bila na prvom mjestu po udjelu MSM među prijavama infekcije HIV-om za tu godinu.
Hrvatska spada među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om u općoj populaciji (prevalencija HIV-a u općoj populaciji manja od 0.1 %). Stopa godišnjih prijava HIV/AIDS – a u Hrvatskoj je oko 2 na 100.000 stanovnika (Slika 3.). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ na temelju prijava zaraznih boelsti u razdoblju od 1985. do 2017. godine u Hrvatskoj je evidentirano 1540 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 500 oboljelo od AIDS-a, a od HIV-a/AIDS-a umrlo je 265 osoba. Posljednjih pet godina u Hrvatskoj se prosječno godišnje bilježi 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om (raspon 77 – 116). U 2017. godini zabilježeno je 106 novih slučajeva HIV/AIDS-a, što je na razini prijašnje godine.(Slika 4.)
Od ukupnog broja svih slučajeva zaraze HIVom, većina (1 360 ili 88 %) su muškarci. Gotovo 90 % svih osoba koje žive s HIV infekcijm zarazili su se spolnim putem prijenosa virusa, a 5 % putem injektiranja droga. Prijenos s majke na dijete čini 1.2 %, a udio zaraženih putem krvnih preparata je 1 % od svih zabilježenih slučajeva zaraze HIV-om. Spolni odnos između muškaraca je i dalje najčešći prijavljeni put prijenosa: 64 % svih do sada zabilježenih slučajeva HIV/AIDS-a bili su muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM), a u posljednjih nekoliko godina više od 80 % godišnje dijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om bili su MSM, i taj udio raste (Slika 5.). Broj prijava slučajeva HIV/AIDS-a u Hrvatskoj porastao je više od dva puta u usporedbi s razdobljem prije 2004. godine. Novi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj pokazuju blagi trend porasta pojavnosti posljednih nekoliko godina, što dijelom možemo objasniti povećanim brojem testiranja i otkrivanja infekcije HIV-om, odnosno uvođenjem usluge dobrovoljnog, anonimnog i besplatnog testiranja na HIV u osam gradova u Hrvatskoj od 2004. godine. Broj oboljelih i umrlih od AIDS-a pokazuje padajući ili stabilan trend zahvaljujući dostupnosti antiretrovirusne terapije (ART) (Slika 5.). Iako se u Hrvatskoj bilježi poboljšanje u kaskadi skrbi oboljelih od HIV/AIDS-a u razdoblju od 2010. – 2014. godine, posebice u udjelu oboljelih na ART i onih s nemjerljivom količinom virusa u krvi, a udio nedijagnosticiranih se smanjio tijekom navedenog razdoblja, ciljano testiranje osoba u većem riziku od zaraze HiV.om, rano otkrivanje infekcije i pravovremeno liječenje ostaje glavni izazov za unapređenje skrbi oboljelih i prevenciju infekcije HIV-om.
Slika 4. Nove dijagnoze HIV-a, AIDS-a i smrti zaraženih HIV-om u Hrvatskoj 1985. – 2017. godina (Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo)
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
